Vježba 61.

Supin
Rečenice
1. Caesar milites aquatum et frumentatum misit.
2. Romani in theatrum ibant ludos spectatum.
3. Athenienses legatos miserunt consultum Apollinem.
4. Multa faciliora sunt dictu quam factu.
5. Nefas est dictu senectutem miseram esse.
6. Horribile visu.

1. Hanibal se vratio u Afriku da brani Kartagu.
2. Ciceron je došao na otok Rod da sluša Molona.
3. Ovo je ugodno čuti.
Prijevod
1. Cezar je poslao vojnike da idu po vodu i nabave žito.
2. Rimljani su išli u kazalište gledati predstave.
3. Atenjani su poslali poslanike da pitaju za savjet Apolona.
4. Mnogo je lakše reći nego učiniti.
5. Grijeh je reći da je starost bijedna.
6. Strašno je vidjeti.

1. Hannibal rediit in Africa defensu Carthaginem.
2. Cicero in insulam Rhodum venit Molonem auditum.
3. Hoc iucundum est auditu.
Riječi
abecedno

  • Caesar, -aris, m

    Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car

  • miles, -litis, m

    vojnik

  • aquor, 1.

    ići po vodu

  • et (veznik)

    i, te

  • frumentor, 1.

    nabavljati žito

  • mitto, 3. misi, missum

    slati

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • theatrum, -i, n

    kazalište

  • eo, ire, ii, itum

    ići; prolaziti, teći

  • ludus, -i, m

    igra

  • specto, 1.

    gledati, motriti

  • Atheniensis, -is, m

    Atenjanin

  • legatus, -i, m

    poslanik, izaslanik; zamjenik zapovjednika

  • consulo, 3. sului, sultum

    vijećati; (s akuz.) pitati za savjet; (s dat.) brinuti se

  • Apollo, Apollinis, m

    Apolon, bog sunca, zaštitnik pjesništva

  • multus, 3

    mnogi

  • facilis, -e

    lak

  • sunt

    su, jesu

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • quam (uz komparativ)

    nego; kako, koliko; od

  • facio, 3. feci, factum

    činiti, napraviti, počiniti

  • nefas (nesklon.), n

    grijeh, opačina

  • est

    je, jest

  • senectus, -utis, f

    starost

  • miser, -era, -erum

    bijedan, kukavan

  • sum, esse, fui

    biti

  • horribilis, -e

    strašan, užasan

  • video, 2. vidi, visum

    vidjeti; paziti, pobrinuti se

  • Hannibal, -alis, m

    Hanibal, glasoviti kartaški vojskovođa

  • redeo, ire, ii, itum

    vraćati se

  • Africa, -ae, f

    Afrika

  • defendo, 3. fendi, fensum

    braniti

  • Carthago, -ginis, f

    Kartaga

  • Cicero, -onis, m

    Ciceron, slavni rimski govornik

  • insula, -ae, f

    otok

  • Rhodus, -i, f

    Rod, otok blizu maloazijske obale

  • venio, 4. veni, ventum

    doći

  • Molo, -onis, m

    Molon

  • audio, 4.

    slušati; čuti

  • hic, haec, hoc

    ovaj; ovdašnji, naš

  • iucundus, 3

    ugodan, mio

11 komentara

Vježba 60.

Perifrastična konjugacija pasivna
Rečenice
1. Memoria nobis cotidie exercenda est.
2. Optimi scriptores discipulis diligenter legendi erunt.
3. Hannibali Alpes superandae fuerunt.
4. Apud Aegyptios corpora mortuorum condienda erant.
5. Notum est illiud Catonis: Ceterum censeo Carthaginem esse delendam.
6. De gustibus non est disputandum.

1. Učitelj treba da hvali marljivost učenika.
2. Slogom treba odvraćati zajedničku pogibao.
3. Ljude moramo prosuđivati po značaju.
Prijevod
1. Moramo vježbati naše pamćenje svaki dan.
2. Najbolje pisce trebat će učenici marljivo čitati.
3. Hanibal je morao svladati Alpe.
4. Kod Egipćana tijela mrtvaca trebala su se balzamirati.
5. Poznata je ona Katonova: Uostalom smatram da Kartagu treba uništiti.
6. O ukusima se ne treba raspravljati.

1. Magistro diligentia discipulorum laudanda est.
2. Periculum commune concordiā repulsandum est.
3. Nobis homines ex moribus aestimandi sunt.
Riječi
abecedno

  • memoria, -ae, f

    pamćenje, sjećanje, uspomena

  • nos

    mi

  • cotidie (prilog)

    svaki dan

  • exerceo, 2. cui, citum

    vježbati

  • est

    je, jest

  • optimus, 3 (superlativ pridjeva bonus, 3)

    najbolji

  • scriptor, -oris, m

    pisac

  • discipulus, -i, m

    učenik

  • diligenter (prilog)

    marljivo, brižljivo, brižno

  • lego, 3. legi, lectum

    čitati

  • Hannibal, -alis, m

    Hanibal, glasoviti kartaški vojskovođa

  • Alpes, -ium, f

    Alpe

  • supero, 1.

    nadvisiti, nadvladati, svladati; prijeći, premostiti

  • apud (prijedlog s akuz.)

    kod

  • Aegyptius, -i, m

    Egipćanin

  • corpus, -oris, n

    tijelo

  • mortuus, -i, m

    mrtvac

  • condio, 4.

    začinjati; balzamirati

  • notus, 3

    poznat

  • ille, illa, illud

    onaj

  • Cato, -onis, m

    Katon, ime dvojice znamenitih Rimljana: Katona Starijega i Katona Mlađega (Utičkoga)

  • ceterum (prilog)

    uostalom, inače

  • Carthago, -ginis, f

    Kartaga

  • sum, esse, fui

    biti

  • deleo, 2. levi, letum

    razoriti, uništiti

  • de (prijedlog s abl.)

    o

  • gustus, -us, m

    ukus

  • non (negacija)

    ne

  • disputatio, -onis, f

    raspravljanje

  • magister, -tri, m

    učitelj

  • diligentia, -ae, f

    marljivost

  • laudo, 1.

    hvaliti

  • periculum, -i, n

    pogibao, opasnost

  • communis, -e

    zajednički, opći

  • concordia, -ae, f

    sloga

  • repello, 3. puli, pulsum

    odbiti, suzbiti, odvraćati

  • homo, -minis, m

    čovjek

  • e, ex (prijedlog s abl.)

    iz, od, po, sa

  • mores, -um, m

    značaj

  • aestimo, 1.

    prosuđivati

8 komentara

Vježba 59.

Perifrastična konjugacija aktivna
Rečenice
1. Populi nostri libertatem patriae semper defensuri sunt.
2. Sallustius scribit: Bellum scripturus sum, quod populus Romanus cum Iugurtha gessit.
3. Cicero, cum ex Italia fugiturus erat, a militibus Antonii necatus est.
4. Iniuriam qui facturus est iam fecit.
5. Ceasar non solum Galliam, sed etiam Britanniam imperio Romano adiecturus fuit.

1. Slogu naših građana kanimo najbrižnije čuvati.
2. Aristonik je namjeravao osnovati "Državu sunca".
Prijevod
1. Naši narodi uvijek namjeravaju braniti slobodu domovine.
2. Salustije piše: Kanim opisati rat koji je rimski narod vodio s Jugurtom.
3. Ciceron, kad je htio pobjeći iz Italije, bio je ubijen od Antonijevih vojnika.
4. Tko kani učiniti nepravdu, već je učinio.
5. Cezar je, ne samo Galiju, već i Britaniju namjeravao pripojiti Rimskom Carstvu.

1. Concordiam civium nostrorum diligentissime servaturi sumus.
2. Aristonicus "Civitatem Solis" conditurus fuit.
Riječi
abecedno

  • populus, -i, m

    narod

  • noster, -stra, -strum

    naš

  • libertas, -atis, f

    sloboda

  • patria, -ae, f

    domovina, zavičaj

  • semper (prilog)

    uvijek

  • defendo, 3. fendi, fensum

    braniti

  • sunt

    su, jesu

  • Sallustius, -i, m

    Salustije, rimski povjesničar

  • scribo, 3. scripsi, scriptum

    pisati, napisati

  • bellum, -i, n

    rat

  • sum, esse, fui

    biti

  • qui, quae, quod

    koji, -a, -e

  • Romanus, 3

    rimski

  • cum (prijedlog s abl.)

    s, sa

  • Iugurtha, -ae, m

    Jugurta, kralj u Numidiji

  • gero, 3. gessi, gestum

    nositi; raditi, vršiti

  • Cicero, -onis, m

    Ciceron, slavni rimski govornik

  • cum (veznik)

    kad; budući da; premda; dok

  • e, ex (prijedlog s abl.)

    iz, od, po, sa

  • Italia, -ae, f

    Italija

  • fugo, 1.

    natjerati u bijeg, razbiti

  • erat

    bijaše

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • Antonius, -i, m

    Antonije, rimski političar, član drugog trijumvirata

  • neco, 1.

    ubiti

  • est

    je, jest

  • iniuria, -ae, f

    nepravda, nasilje

  • facio, 3. feci, factum

    činiti, napraviti, počiniti

  • iam (prilog)

    već, sad već

  • Caesar, -aris, m

    Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car

  • non (negacija)

    ne

  • solum (prilog)

    samo

  • Gallia, -ae, f

    Galija, uglavnom današnja Francuska

  • sed (veznik)

    nego, ali

  • etiam (veznik)

    i, također

  • Britannia, -ae, f

    Britanija

  • imperium, -i, n

    vlast; carstvo

  • adicio, 3. ieci, iectum

    dodati

  • concordia, -ae, f

    sloga

  • civis, -is, m

    građanin, sugrađanin

  • diligens, -ntis

    marljiv

  • servo, 1.

    čuvati, održavati; spasiti

  • Aristonicus, -i, m

    Aristonik, vođa ustanka protiv Rimljana u Pergamu

  • civitas, -atis, f

    grad, država

  • sol, solis, m

    sunce

  • condo, 3. didi, ditum

    osnovati, utemeljiti

4 komentara

Vježba 58.

Gerund i gerudiv
Rečenice
1. Ars scribendi iam antiquissimis temporibus inventa est.
2. Romani ad bellandum semper parati erant.
3. Q. Fabius dictator Hannibalis impetum cunctando fregit.
4. Ridendo dicere verum.
5. Helvetii pacis petendae causa legatos ad Caesarem miserunt.
6. Imperator Probus multa milia militum ad paludes siccandas in Pannoniam duxit.
7. Philosophi de contemnenda morte saepe disputabant.

1. Grci naučiše vještinu pisanja od Feničana.
2. Poučavajući učimo.
3. Rob je bio poslan da ubije Marija.
4. Feničani su drvo za gradnju brodova vozili s gore Libana.
Prijevod
1. Vještina pisanja izumljena je već u najstarijim vremenima.
2. Rimljani uvijek bijahu pripravni za ratovanje.
3. Diktator Kvint Fabije oklijevanjem je slomio Hanibalovu navalu.
4. U smijehu govoriti istinu.
5. Helvećani su poslali poslanike Cezaru radi traženja mira.
6. Car Prob vodio je mnoge tisuće vojnika u Panoniju da isuše močvare.
7. Filozofi često raspravljahu o smrti koju treba prezirati.

1. Graeci artem scribendi ab Phoenicibus didicerunt.
2. Docendo discimus.
3. Servus ad Marium necandum missus est.
4. Lignum ad aedificandum navium Phoenices ex monte Libano vexerunt.
Riječi
abecedno

  • ars, artis, f

    umjetnost, umijeće, vještina

  • scribo, 3. scripsi, scriptum

    pisati, napisati

  • iam (prilog)

    već, sad već

  • antiquus, 3

    star, starinski, drevan

  • tempus, -poris, n

    vrijeme, doba

  • invenio, 4. veni, ventum

    izumjeti, pronaći, naći

  • est

    je, jest

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • ad (prijedlog s akuz.)

    za; k, do, po, kod, na; pred

  • bellum, -i, n

    rat

  • semper (prilog)

    uvijek

  • paro, 1.

    pribavljati; priređivati

  • erant

    bijahu

  • Q. = Quintus, -i, m

    Kvint, rimsko lično ime

  • Fabius, -i, m

    Fabije, rimsko ime;

    Fabius Maximus

    Fabije Maksim, rimski vojskovođa u ratu protiv Hanibala

  • dictator, -oris, m

    diktator, rimski povremeni magistrat

  • Hannibal, -alis, m

    Hanibal, glasoviti kartaški vojskovođa

  • impetus, -us, m

    navala, napad

  • cunctor, 1.

    oklijevati

  • frango, 3. fregi, fractum

    razbiti, slomiti

  • rideo, 2. risi, risum

    smijati se, rugati se

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • verum, -i, n

    istina

  • Helvetii, -orum, m

    Helvećani, galsko pleme

  • pax, pacis, f

    mir

  • peto, 3. petivi (petii), petitum

    tražiti

  • causa (ablativ u službi prijedloga s gen.)

    radi, poradi

  • legatus, -i, m

    poslanik, izaslanik; zamjenik zapovjednika

  • Caesar, -aris, m

    Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car

  • mitto, 3. misi, missum

    slati

  • imperator, -oris, m

    zapovjednik, vojskovođa; car

  • Probus, -i, m

    Prob, rimski car

  • multus, 3

    mnogi

  • milia

    tisućice

  • miles, -litis, m

    vojnik

  • palus, -udis, f

    bara, močvara

  • sicco, 1.

    sušiti

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • Pannonia, -ae, f

    Panonija, rimska pokrajina

  • duco, 3. duxi, ductum

    voditi, odvesti

  • philosophus, -i, m

    filozof

  • de (prijedlog s abl.)

    o

  • contemno, 3. tempsi, temptum

    prezirati

  • mors, mortis, f

    smrt

  • saepe (prilog)

    često

  • disputo, 1.

    raspravljati, prepirati se

  • Graecus, -i, m

    Grk

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • Phoenices, -um, m

    Feničani

  • disco, 3. didici, —

    učiti (se), naučiti

  • doceo, 2. docui, doctum

    poučavati, učiti (drugoga); dokazati

  • servus, -i, m

    rob

  • Marius, -i, m

    Marije, vođa demokratske stranke u Rimu

  • neco, 1.

    ubiti

  • lignum, -i, n

    drvo

  • aedifico, 1.

    graditi

  • navis, -is, f

    lađa, brod

  • e, ex (prijedlog s abl.)

    iz, od, po, sa

  • mons, montis, m

    brdo, gora

  • Libanus, -i, m

    Liban, država u jugozapadnoj Aziji

16 komentara

Vježba 57.

Ablativ apsolutni bez participa
Rečenice
1. Augustus natus est M. Tullio Cicerone C. Antonio Hybrida consulibus.
2. Pausania duce Graeci Persas ad Plateas fugaverunt.
3. Cicerone puero Marius Cimbros Teutonosque vicit.
4. Romani Hannibale vivo semper timuerunt.
5. Helvetii Caesare invito iter per provinciam Romanam tempteverunt.

1. Pod Batonovim vodstvom Iliri pograbiše oružje protiv Rimljana.
2. Uz pomoć Apolonovu Paris je ubio Ahileja.
Prijevod
1. August je rođen kad su M. Tulije Ciceron i C. Antonio Hibrida bili konzuli.
2. Dok je Pauzanija bio vođa, Grci su kod Plateje natjerali u bijeg Perzijance.
3. Kad je Ciceron bio dječak, Marije je pobijedio Kimbre i Teutonce.
4. Dok je Hanibal bio živ, Rimljani su se uvijek bojali.
5. Iako se Cezar protivio, Helvećani su pokušali putovati kroz rimsku provinciju.

1. Batone duce Illyrii arma contra Romanos ceperunt.
2. Apollonis auxilio Paris Achillem necavit.
Riječi
abecedno

  • Augustus, -i, m

    August, prvi rimski car

  • nascor, 3. natus sum

    roditi se

  • M. = Marcus, -i, m

    Marko, rimsko osobno ime

  • Tullius, -i, m

    Tulije, rimsko gentilno, rodovsko, plemensko ime

  • Cicero, -onis, m

    Ciceron, slavni rimski govornik

  • Gaius, -i, m

    Gaj, rimsko muško osobno ime

  • Antonius, -i, m

    Antonije, rimski političar, član drugog trijumvirata

  • Hybrida, C. Antonius

    Gaj Antonije Hibrida, Ciceronov drug u konzulatu

  • consul, -ulis, m

    konzul, najviši službenik u Rimu

  • Pausanias, -ae, m

    Pauzanija, spartanski kralj

  • dux, ducis, m

    vođa, vojskovođa, zapovjednik

  • Graecus, -i, m

    Grk

  • Persa, -ae, m

    Perzijanac

  • ad (prijedlog s akuz.)

    za; k, do, po, kod, na; pred

  • Plataeae, -arum, f

    Plateja, grad u Beotiji

  • fugo, 1.

    natjerati u bijeg, razbiti

  • puer, pueri, m

    dječak

  • Marius, -i, m

    Marije, vođa demokratske stranke u Rimu

  • Cimbri, -orum, m

    Kimbri, germansko pleme

  • Teutoni, -orum, m

    Teutoni, germansko pleme

  • que (enklitički veznik)

    i, te

  • vinco, 3. vici, victum

    pobjeđivati, pobijediti

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • Hannibal, -alis, m

    Hanibal, glasoviti kartaški vojskovođa

  • vivus, 3

    živ

  • semper (prilog)

    uvijek

  • timeo, 2. ui, — (s akuz.)

    bojati se

  • Helvetii, -orum, m

    Helvećani, galsko pleme

  • Caesar, -aris, m

    Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car

  • invitus, 3

    protiv volje, nerado

  • iter, itineris, n

    put, putovanje

  • per (prijedlog s akuz.)

    kroz, po, za, preko

  • provincia, -ae, f

    pokrajina

  • Romanus, 3

    rimski

  • tempto, 1.

    kušati

  • Bato, -onis, m

    Baton, vođa ilirsko-panonskog ustanka god. 6.-9. n e.

  • duco, 3. duxi, ductum

    voditi, odvesti

  • Illyrii, -orum, m

    Iliri

  • arma, -orum, n

    oružje

  • contra (prijedlog s akuz.)

    protiv

  • capio, 3. cepi, captum

    hvatati, uzeti, osvojiti, zarobiti, obuzeti, pograbiti

  • Apollo, Apollinis, m

    Apolon, bog sunca, zaštitnik pjesništva

  • auxilium, -i, n

    pomoć

  • Paris, -idis, f

    Paris

  • Achilles, -is, m

    Ahilej, najhrabriji grčki junak pod Trojom

  • neco, 1.

    ubiti

16 komentara

Vježba 56.

Ablativ apsolutni s participom
Rečenice
1. Teuta regnante Illyrii legatum Romanum necaverunt.
2. Periculis crescentibus saepe vires crescunt.
3. Duobus litigantibus tertius gaudet.
4. Roma deliberante Saguntum periit.
5. Regibus expulsis apud Romanos consules creati sunt.
6. Corintho capta milites Romani immensam copiam signorum et tabularum rapuerunt.
7. Hostibus victis imperator triumphans in urbem rediit.
8. Signo dato Romana iuventus Sabinas arripuit.
9. Omnium rerum natura cognita liberamur superstitione.
10. Pollice verso.

1. Kad proljeće počinje, lastavice se vraćaju.
2. Dok je Darije vladao, Grci pobijediše Perzijance kod Maratona.
3. Osvojivši Troju, Grci se vratiše u domovinu.
4. Pošto su ubili Cezara, urotnici se povukoše na Kapitolij.
Prijevod
1. Za Teutine vladavine Iliri su ubili rimskog poslanika.
2. Dok rastu opasnosti, često rastu i snage.
3. Dok se dvojica svađaju, treći se raduje.
4. Dok je Rim vijećao, Sagunt je propao.
5. Kad su kraljevi bili prognani, kod Rimljana su birani konzuli.
6. Osvojivši Korint, rimski su vojnici oteli neizmjerno obilje kipova i slika.
7. Pobijedivši neprijatelje, car se trijumfirajući vratio u grad.
8. Na dani znak rimska je omladina ugrabila Sabinjanke.
9. Spoznavši prirodu svih stvari, oslobađamo se od praznovjerja.
10. Okrenutim palcem.

1. Vere ineunte hirudines redeunt.
2. Dario regnante Graeci Persas apud Marathonem vicerunt.
3. Troia capta Graeci in patriam redierunt.
4. Caesare necato coniurati in Capitolium se receperunt.
Riječi
abecedno

  • Teuta, -ae, f

    Teuta, ilirska kraljica

  • regno, 1.

    kraljevati, vladati

  • Illyrii, -orum, m

    Iliri

  • legatus, -i, m

    poslanik, izaslanik; zamjenik zapovjednika

  • Romanus, 3

    rimski

  • neco, 1.

    ubiti

  • periculum, -i, n

    pogibao, opasnost

  • cresco, 3. crevi, cretum

    rasti, množiti se

  • saepe (prilog)

    često

  • vis, vim, vi, f; množina vires, -ium

    moć, sila

  • duo, -ae, -o

    dva

  • litigo, 1.

    svađati se, pravdati se

  • tertius, 3

    treći

  • gaudeo, 2. gavisus sum (s abl.)

    biti veseo, radovati se

  • Roma, -ae, f

    Rim

  • delibero, 1.

    vijećati

  • Saguntum, -i, n

    Sagunt, grad u Hispaniji

  • pereo, ire, ii, —

    poginuti; propasti

  • rex, regis, m

    kralj

  • expello, 3. puli, pulsum

    istjerati, prognati

  • apud (prijedlog s akuz.)

    kod

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • consul, -ulis, m

    konzul, najviši službenik u Rimu

  • creo, 1.

    birati; stvarati

  • sunt

    su, jesu

  • Corinthus, -i, f

    Korint, grad u Grčkoj

  • capio, 3. cepi, captum

    hvatati, uzeti, osvojiti, zarobiti, obuzeti, pograbiti

  • miles, -litis, m

    vojnik

  • immensus, 3

    neizmjeran, beskrajan

  • copia, -ae, f

    obilje

  • signum, -i, n

    znak; kip

  • et (veznik)

    i, te

  • tabula, -ae, f

    daska, ploča; slika

  • rapio, 3. rapui, raptum

    grabiti, otimati

  • hostis, -is, m

    neprijatelj (u ratu)

  • vinco, 3. vici, victum

    pobjeđivati, pobijediti

  • imperator, -oris, m

    zapovjednik, vojskovođa; car

  • triumpho, 1.

    slaviti trijumf

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • urbs, urbis, f

    grad

  • reddo, 3. reddidi, redditum

    vratiti

  • do, dare, dedi, datum

    dati; zadati

  • iuvenis, -is, m

    mladić, mlad čovjek (od 20 do 45 godina)

  • Sabinae, -arum, f

    Sabinjanke

  • arripio, 3. ripui, reptum

    pograbiti, ugrabiti

  • omnis, -e

    sav; svaki

  • res, rei, f

    stvar, djelo; pojava; sadržaj;

    rerum natura

    priroda;

  • natura, -ae, f

    priroda

  • cognosco, 3. novi, nitum

    spoznati, upoznati, upoznavati

  • libero, 1.

    oslobađati, osloboditi

  • superstitio, -onis, f

    praznovjerje

  • pollex, -icis, m

    palac

  • verto, 3. verti, versum

    okrenuti

  • ver, veris, n

    proljeće

  • ineo, ire, ii, itum

    ući, stupati u; započeti, počinjati

  • hirundo, -isis, f

    lastavica

  • redeo, ire, ii, itum

    vraćati se

  • Darius, -i, m

    Darije, perzijski kralj

  • Graecus, -i, m

    Grk

  • Persa, -ae, m

    Perzijanac

  • Marathon, -onis, m

    Maraton

  • Troia, -ae, f

    Troja, grad u Maloj Aziji

  • patria, -ae, f

    domovina, zavičaj

  • Caesar, -aris, m

    Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car

  • neco, 1.

    ubiti

  • coniurati, -orum, m

    urotnici

  • Capitolium, -i, n

    Kapitolij, brežuljak u Rimu

  • me recipio, 3. cepi, ceptum

    povući se

7 komentara

Vježba 55.

Uporaba participa
Rečenice
1. Leonidas pro patria fortissime pugnans occisus est.
2. Nihil agenti dies longus est.
3. Ciceronem ex exsilio redeuntem amici salutaverunt.
4. Romani compluribus proeliis victi non desperaverunt.
5. Iugurtha pacem petiturus in urbem Romam profectus est.
6. Spartacus suos cohortatus in hostium aciem irruit.
7. Obliti privatorum publica curate!

1. Mnogi ljudi više koriste ako šute nego ako govore.
2. Atenjani obnoviše razrušene zidove.
3. Prešavši Dunav, Trajan pobijedi Dačane.
Prijevod
1. Boreći se vrlo hrabro za domovinu, Leonida je bio ubijen.
2. Dan je dug onome koji ništa ne radi.
3. Prijatelji su pozdravljali Cicerona koji se vraćao iz progonstva.
4. U mnogim bitkama pobijeđeni Rimljani nisu izgubili nadu.
5. Jugurta je krenuo u grad Rim namjeravajući tražiti mir.
6. Osokolivši svoje, Spartak je provalio u neprijateljski bojni red.
7. Zaboravivši osobno, brinite se o javnom.

1. Complures homines prosunt magis tacentes sed dicentes.
2. Athenienses muros dirutos renovabant.
3. Transitus Danuvium, Traianus Dacos vincebat.
Riječi
abecedno

  • Leonidas, -ae, m

    Leonida, spartanski kralj, junački pao kod Termopila

  • pro (prijedlog s abl.)

    za

  • patria, -ae, f

    domovina, zavičaj

  • fortiter (prilog)

    hrabro, junački

  • pugno, 1.

    boriti se

  • occido, 3. cidi, cisum

    ubiti, smaknuti

  • nihil, nullius rei, n

    ništa

  • ago, 3. egi, actum

    raditi

  • dies, diei, m

    dan

  • longus, 3

    dug

  • est

    je, jest

  • Cicero, -onis, m

    Ciceron, slavni rimski govornik

  • e, ex (prijedlog s abl.)

    iz, od, po, sa

  • exsilium, -i, n

    progonstvo

  • redeo, ire, ii, itum

    vraćati se

  • amicus, -i, m

    prijatelj

  • saluto, 1.

    pozdravljati

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • complures, -a

    više njih; mnogi

  • proelium, -i, n

    boj, bitka

  • vinco, 3. vici, victum

    pobjeđivati, pobijediti

  • non (negacija)

    ne

  • despero, 1.

    izgubiti nadu u

  • Iugurtha, -ae, m

    Jugurta, kralj u Numidiji

  • pax, pacis, f

    mir

  • peto, 3. petivi (petii), petitum

    tražiti

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • urbs, urbis, f

    grad

  • Roma, -ae, f

    Rim

  • proficiscor, 3. fectus sum

    krenuti, poći, otputovati

  • Spartacus, -i, m

    Spartak, vođa najvećeg ustanka robova u antici

  • suus, 3

    svoj, njegov

  • cohortor, 1.

    osokoliti, ohrabriti

  • hostis, -is, m

    neprijatelj (u ratu)

  • acies, -iei, f

    oštrina, bojni red

  • irruo, 3. ui, —

    provaliti

  • obliviscor, 3. oblitus sum (s gen. i akuz.)

    zaboraviti

  • privatus, 3

    osoban, privatan

  • publicus, 3

    javni, narodni, državni

  • curo, 1. (s akuz.)

    brinuti se; liječiti

  • homo, -minis, m

    čovjek

  • prosum, prodesse, profui

    koristiti

  • magis (prilog)

    više, većma

  • taceo, 2. tacui, tacitum

    šutjeti

  • sed (veznik)

    nego, ali

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • Atheniensis, -is, m

    Atenjanin

  • murus, -i, m

    zid; bedem

  • diruo, 3. rui, rutum

    srušiti, razoriti, porušiti, razrušiti

  • renovo, 1.

    obnoviti

  • transeo, ire, ii, itum

    prijeći, prolaziti

  • Danuvius, -i, m

    Dunav

  • Traianus, -i, m

    Trajan

  • Daci, -orum, m

    Dačani, tračka plemena

8 komentara

Vježba 54.

Nominativ s infinitivom
Rečenice
1. Thales primus solis defectionem praedixisse dicitur.
2. Hippocrates et Galenus peritissimi medici fuisse existimantur.
3. Fulvia, Antonii uxor, linguam Ciceronis acubus laceravisse traditur.
4. Xanthippe, Socratis philosophi uxor, morosa admodum fuisse fertur.
5. Discipule, errare videris. Discipuli, errare videmini.
6. Malorum societatem vitare iubemur.
7. Helvetii per provinciam Romanam iter facere vetiti sunt.

1. Smatra se da su Feničani bili prvi mornari.
2. Pripovijeda se da je car Dioklecijan bio sin pisara.
3. Vojnicima je bilo zapovjeđeno da iskopaju jarak.

XIX. De dis et deabus antiquorum Romanorum
Antiqui Romani, quia rerum naturam plane cognoscere non poterant, admodum superstitiosi fuerunt. Permultos deos deasque venerabantur, quorum aliquos a Graecis receperant. Deorum pater Iuppiter fuit, cui in Capitolio praeclarum templum sacrum erat. Iovis uxor Iuno fuit. Neptunus, deus maris, et Pluto, deus inferorum, fratres Iovis fuerunt. Minerva, sapientiae dea, ex Iovis capite armata prosiluisse dicitur. Mars, Iovis et Iunonis filius, deus belli fuisse traditur. Mercurius deorum nuntius et mercatorum deus erat. Vulcanus, deus fabrorum, deformis et claudus, Venerem, pulcherimam omnium dearum, uxorem habuit. Apollo solis et oraculorum deus, Diana, eius soror, lunae, venationum, silvarum dea erat. Venus, dea veris et amoris, apud Romanos in praecipuo honore erat, quia Romulus et Remus ab ea originem ducere putabantur. Vesta, Iunonis soror, dea ignis domestici fuit. Ceres, Iunonis et Vestae soror, prima homines agriculturam docuisse traditur.
Prijevod
1. Govori se da je Tales prvi prorekao pomrčinu sunca.
2. Smatra se da su Hipokrat i Galen bili najvještiji doktori.
3. Priča se da je Fulvija, Antonijeva žena, Ciceronov jezik rastrgala iglama.
4. Govori se da je Ksantipa, žena filozofa Sokrata, bila veoma mrzovoljna.
5. Učeniče, čini se da griješiš. Učenici, čini se da griješite.
6. Nalaže se da izbjegavamo društvo zlih.
7. Bilo je zabranjeno da Helvećani putuju po rimskoj provinciji (južnoj Galiji).

1. Phoenices primi nautae fuisse putantur.
2. Imperator Diocletianus filius scribae fuisse narratur.
3. Milites fossam ducere iussi sunt.

XIX. O bogovima i božicama starih Rimljana
Stari Rimljani, jer jednostavno nisu mogli spoznati prirodu, bili su veoma praznovjerni. Štovali su mnoge bogove i božice od kojih neke bijahu preuzeli od Grka. Otac bogova bio je Jupiter kojemu na Kapitoliju bijaše posvećen sjajan hram. Jupiterova žena bila je Junona. Neptun, bog mora i Pluton, bog podzemnog svijeta, bili su Jupiterova braća. Govori se da je Minerva, božica mudrosti, naoružana iskočila iz Jupiterove glave. Priča se da je Mars, sin Jupitera i Junone, bio bog rata. Merkurije bijaše glasnik bogova i bog trgovaca. Vulkan, bog kovača, ružan i šepav, imao je za ženu Veneru, najljepšu od svih božica. Apolon bijaše bog Sunca i proročišta, Dijana, njegova sestra, božica mjeseca, lova i šuma. Venera, božica proljeća i ljubavi, bijaše kod Rimljana u osobitoj časti jer se smatra da su Romul i Rem vukli lozu od nje. Vesta, Junonina sestra, bila je božica domaćega ognjišta. Priča se da je Cerera, Junonina i Vestina sestra, prva poučila ljude poljodjelstvu.
Riječi
abecedno

  • Thales, -etis / -is, m

    Tales, jedan od sedmorice mudraca, prvi grčki filozof

  • primus, 3

    prvi

  • sol, solis, m

    sunce

  • defectio, -onis, f

    slabljenje

  • defectio solis

    pomrčina Sunca

  • praedictio, -onis, f

    proricanje

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • Hippocrates, -is, m

    Hipokrat, najveći grčki liječnik

  • et (veznik)

    i, te

  • Galenus, -i, m

    Galen, glasoviti grčki liječnik iz 2. stoljeća n e.

  • peritus, 3

    iskusan, vješt

  • medicus, -i, m

    liječnik

  • sum, esse, fui

    biti

  • existimo, 1.

    misliti, smatrati

  • Fulvia, -ae, f

    Fulvija, Ciceronova nepomirljiva neprijateljica

  • Antonius, -i, m

    Antonije, rimski političar, član drugog trijumvirata

  • uxor, -oris, f

    žena, supruga

  • lingua, -ae, f

    jezik, govor

  • Cicero, -onis, m

    Ciceron, slavni rimski govornik

  • acus, -us, f

    igla

  • lacero, 1.

    razderati, rastrgati

  • trado, 3. didi, ditum

    predati; pričati

  • Xanthippe, -es, f

    Ksantipa, žena Sokratova

  • Socrates, -is, m

    Sokrat, grčki filozof

  • philosophus, -i, m

    filozof

  • morosus, 3

    ćudljiv, mrzovoljan

  • admodum (prilog)

    sasvim, veoma

  • fertur/feruntur (uz nominativ s inf.)

    priča se da

  • discipulus, -i, m

    učenik

  • erro, 1.

    griješiti; lutati, skitati se, potucati se

  • videor, 2. visus sum

    čini se da

  • malum, -i, n

    zlo, nevolja

  • societas, -atis, f

    društvo; savez

  • vito, 1.

    kloniti se, izbjegavati

  • iubeo, 2. iussi, iussum

    zapovijedati, zapovjediti, naložiti

  • Helvetii, -orum, m

    Helvećani, galsko pleme

  • per (prijedlog s akuz.)

    kroz, po, za, preko

  • provincia, -ae, f

    pokrajina

  • Romanus, 3

    rimski

  • iter, itineris, n

    put, putovanje

  • facio, 3. feci, factum

    činiti, napraviti, počiniti

  • iter facere

    putovati, ići

  • veto, 1. vetui, vetitum

    zabraniti

  • sunt

    su, jesu

  • Phoenices, -um, m

    Feničani

  • nauta, -ae, m

    mornar

  • puto, 1.

    misliti, smatrati

  • imperator, -oris, m

    zapovjednik, vojskovođa; car

  • Diocletianus, -i, m

    Dioklecijan, rimski car

  • filius, -i, m

    sin

  • scriba, -ae, m

    pisar

  • narro, 1.

    pričati, pripovijedati

  • miles, -litis, m

    vojnik

  • fossa, -ae, f

    jarak

  • fossam ducere

    iskopati jarak

  • de (prijedlog s abl.)

    o

  • deus, -i, m

    bog

  • dea, -ae, f

    božica

  • antiquus, 3

    star, starinski, drevan

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • quia (veznik)

    jer

  • res, rei, f

    stvar, djelo; pojava; sadržaj;

    rerum natura

    priroda

  • plane (prilog)

    potpuno, zaista

  • cognosco, 3. novi, nitum

    spoznati, upoznati, upoznavati

  • non (negacija)

    ne

  • possum, posse, potui

    moći

  • superstitiosus, 3

    praznovjeran

  • permultus, 3

    vrlo mnogi

  • veneror, 1.

    poštovati

  • qui, quae, quod

    koji, -a, -e

  • aliqui, -qua, -quod

    neki, -a, -o

  • Graecus, -i, m

    Grk

  • recipio, 3. cepi, ceptum

    primiti, dočekati

  • pater, -tris, m

    otac

  • Iuppiter, Iovis, m

    Jupiter, najviši bog kod Rimljana

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • Capitolium, -i, n

    Kapitolij, brežuljak u Rimu

  • praeclarus, 3

    divan, sjajan; glasovit, znamenit

  • templum, -i, n

    hram

  • sacer, -cra, -crum

    svet, osvećen; proklet

  • erat

    bijaše

  • Iuno, -onis, f

    Junona, rimska božica, žena Jupiterova

  • Neptunus, -i, m

    Neptun, bog mora kod Rimljana

  • mare, maris, n

    more

  • Pluto, -onis, m

    Pluton, grčki bog podzemlja

  • inferi, -orum, m

    podzemni svijet

  • frater, -tris, m

    brat

  • Minerva, -ae, f

    Minerva, rimska božica mudrosti i umjetnosti

  • sapientia, -ae, f

    mudrost, razboritost, pamet

  • e, ex (prijedlog s abl.)

    iz, od, po, sa

  • caput, capitis, n

    glava; poglavlje; glavni grad

  • armo, 1.

    oružati, opremiti

  • prosilio, 4. silui, —

    iskočiti

  • Mars, -rtis, m

    Mars, rimski bog rata

  • bellum, -i, n

    rat

  • Mercurius, -i, m

    Merkurije, rimski bog, zaštitnik trgovine i glasnik bogova

  • nuntius, -i, m

    glasnik, vjesnik

  • mercator, -oris, m

    trgovac

  • Vulcanus, -i, m

    Vulkan, rimski bog vatre

  • faber, -bri, m

    kovač

  • deformis, -e

    nagrđen, nakazan, ružan

  • claudus, 3

    hrom, šepav

  • Venus, -eris, f

    Venera, rimska božica ljepote i ljubavi

  • pulcher, -chra, -chrum

    lijep, krasan

  • omnis, -e

    sav; svaki

  • habeo, 2. habui, habitum

    imati; držati, smatrati

  • Apollo, Apollinis, m

    Apolon, bog sunca, zaštitnik pjesništva

  • oraculum, -i, n

    proročište

  • Diana, -ae, f

    Dijana, rimska božica lova i mjeseca

  • eius, 3

    njegov

  • soror, -oris, f

    sestra

  • luna, -ae, f

    mjesec (na nebu)

  • venatio, -onis, f

    lov

  • silva, -ae, f

    šuma

  • ver, veris, n

    proljeće

  • amor, -oris, m

    ljubav

  • apud (prijedlog s akuz.)

    kod

  • praecipuus, 3

    osobit, izvrstan

  • honor, -oris, m

    čast

  • Romulus, -i, m

    Romul, mitski utemeljitelj Rima

  • Remus, -i, m

    Rem, brat Romulov

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • is, ea, id

    onaj, on; takav

  • origo, -ginis, f

    podrijetlo, izvor

  • duco, 3. duxi, ductum

    voditi, odvesti

  • originem ducere

    vući lozu, potjecati

  • Vesta, -ae, f

    Vesta, božica ognjišta

  • ignis, -is, m

    vatra, oganj

  • domesticus, 3

    domaći

  • Ceres, -reris, f

    Cerera, rimska božica poljodjelstva

  • homo, -minis, m

    čovjek

  • agricultura, -ae, f

    poljodjelstvo, zemljoradnja

  • doceo, 2. docui, doctum

    poučavati, učiti (drugoga); dokazati

17 komentara

Vježba 53.

Akuzativ s infinitivom uz bezlične glagole i uz imenice i pridjeve s oblicima glagola esse
Rečenice
1. Omnes bonos inter se amicos esse oportet.
2. Tragurium a Graecis conditum esse constat.
3. Iudicem irasci dedecet.
4. Fama est Sabinas a Romanis raptas esse.
5. Necesse fuit inter Octavianum et Antonium aemulationem intercedere.
6. Notum est Pompeios terrae motu vastatos esse.

1. Jasno je da bez truda nećeš ništa postići.
2. Priča se (priča je) da je Romul osnovao Rim.
Prijevod
1. Treba da svi budu međusobno dobri prijatelji.
2. Poznato je da je Trogir osnovan od Grka.
3. Ne dolikuje da se sudac ljuti.
4. Priča se da su Sabinjanke otimane od Rimljana.
5. Potrebno je bilo između Oktavijana i Antonija da se dogodi suparništvo.
6. Poznato je da su Pompeji razoreni potresom.

1. Apparet te sine labore nihil adepturum esse.
2. Fama est Romam a Romulo conditam esse.
Riječi
abecedno

  • omnis, -e

    sav; svaki

  • bonum, -i, n

    dobro

  • inter (prijedlog s akuz.)

    među, između

  • amicus, -i, m

    prijatelj

  • sum, esse, fui

    biti

  • oportet, 2. oportuit

    treba, pristoji se

  • Tragurium, -i, n

    Trogir

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • Graecus, -i, m

    Grk

  • condo, 3. didi, ditum

    osnovati, utemeljiti

  • constat, 1. constitit

    poznato je, svi se slažu u tome

  • iudex, -icis, m

    sudac

  • irascor, 3. — (s dat.)

    srditi se, ljutiti se

  • dedecet, 2. dedecuit

    ne dolikuje, ne pristoji se

  • fama, -ae, f

    glas, kazivanje

  • fama est

    priča je

  • Sabinae, -arum, f

    Sabinjanke

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • rapio, 3. rapui, raptum

    grabiti, otimati

  • necessarius, 3

    potreban, nuždan

  • necesse est

    mora se, potrebno je

  • Octavianus, -i, m

    Oktavijan, kasniji car August

  • et (veznik)

    i, te

  • Antonius, -i, m

    Antonije, rimski političar, član drugog trijumvirata

  • aemulatio, -onis, f

    natjecanje, suparništvo

  • interceo, 3. cessi, cessum

    nastati, dogoditi se

  • notus, 3

    poznat

  • Pompeii, -iorum, m

    Pompeji, grad u Kampaniji

  • terra, -ae, f

    zemlja

  • motus, -us, m

    pokret;

    terrae motus

    potres

  • vasto, 1.

    opustošiti, razoriti

  • apparet, 2. apparuit

    jasno je

  • sine (prijedlog s abl.)

    bez

  • labor, -oris, m

    rad, napor, trud

  • nihil, nullius rei, n

    ništa

  • adipiscor, 3. adeptus sum

    postići

  • Romulus, -i, m

    Romul, mitski utemeljitelj Rima

  • Roma, -ae, f

    Rim

4 komentara

Vježba 52.

Akuzativ s infinitivom uz verba affectuum i voluntatis i uz iubeo, veto, sino, patior
Rečenice
1. Gaudeo te valere.
2. Augustus dolebat Varum magnam cladem accepisse.
3. Spartiatae puerorum corpora labore firmare volebant.
4. Lycurgus maluit Spartam fortitudine civium quam moenibus muniri.
5. Caesar milites castra munire iussit.
6. Caesar pontem rescindi vetuit.
7. Dignum laude virum Musa vetat mori.
8. Demosthenes Athenas Philippo servire non patiebatur.

1. Želim da budeš marljiv.
2. Nećemo dopustiti da naša domovina robuje neprijatelju.
Prijevod
1. Veselim se što si zdrav.
2. August je žalio što je Var pretrpio veliki poraz.
3. Spartanci su htjeli da tijela dječaka radom ojačaju.
4. Likurg je više volio da Sparta bude utvrđena hrabrošću građana, nego bedemima.
5. Cezar je zapovjedio da vojnici utvrde tabor.
6. Cezar je zabranio da se sruši most.
7. Muza zabranjuje da umre muž vrijedan hvale.
8. Demosten nije trpio da Atena robuje Filipu.

1. Cupio te diligentem esse.
2. Non sinemus nostram patriam hosti servire.
Riječi
abecedno

  • gaudeo, 2. gavisus sum (s abl.)

    biti veseo, radovati se

  • valeo, 2. valui, —

    biti zdrav; vrijediti

  • Augustus, -i, m

    August, prvi rimski car

  • doleo, 2. dolui, —

    žalostiti se

  • Varus, -i, m

    Var, Augustov vojskovođa, namjesnik u Germaniji

  • magnus, 3

    velik, silan

  • clades, -is, f

    nesreća, poraz

  • accipio, 3. cepi, ceptum

    primati, preuzeti

  • cladem accipere

    pretrpjeti poraz

  • Spartiatae, -arum, m

    Spartanci

  • puer, pueri, m

    dječak

  • corpus, -oris, n

    tijelo

  • labor, -oris, m

    rad, napor, trud

  • firmo, 1.

    učvrstiti, jačati

  • volo, velle, volui

    htjeti, željeti

  • Lycurgus, -i, m

    Likurg, mitski zakonodavac u Sparti

  • malo, malle, malui

    voljeti

  • Sparta, -ae, f

    Sparta

  • fortitudo, -dinis, f

    hrabrost, junaštvo

  • civis, -is, m

    građanin, sugrađanin

  • quam (uz komparativ)

    nego; kako, koliko; od

  • moenia, -ium, n

    zidine, bedemi

  • munio, 4.

    utvrđivati

  • Caesar, -aris, m

    Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car

  • miles, -litis, m

    vojnik

  • castra, -orum, n

    tabor

  • iubeo, 2. iussi, iussum

    zapovijedati, zapovjediti, naložiti

  • pons, pontis, m

    most

  • rescindo, 3. scidi, scissum

    razoriti, srušiti

  • veto, 1. vetui, vetitum

    zabraniti

  • dignus, 3 (s. abl.)

    dostojan, vrijedan

  • laus, laudis, f

    hvala, pohvala

  • vir, viri, m

    čovjek, muž; junak

  • Musa, -ae, f

    Muza, grčka božica umjetnosti znanosti

  • morior, 3. mortuus sum

    umrijeti

  • Demosthenes, -is, m

    Demosten, najveći grčki govornik, protivnik Filipa Makedonskog

  • Athenae, -arum, f

    Atena, kulturno središte stare Grčke

  • Philippus, -i, m

    Filip, grčko ime; makedonski kralj

  • servio, 4.

    robovati, služiti

  • non (negacija)

    ne

  • patior, 3. passus sum

    trpjeti; dopuštati

  • cupio, 3. ivi, itum

    željeti

  • diligens, -ntis

    marljiv

  • sum, esse, fui

    biti

  • sino, 3. sivi, situm

    dopuštati

  • noster, -stra, -strum

    naš

  • patria, -ae, f

    domovina, zavičaj

  • hostis, -is, m

    neprijatelj (u ratu)

20 komentara

Vježba 51.

Akuzativ s infinitivom uz verba dicendi i sentiendi
Rečenice
1. Video nautam navigare.
2. Iam Aristarchus docebat terram circum solem moveri.
3. Socrates dicebat se nihil scire.
4. Aesopum, clarum fabularum scriptorem, servum fuisse narrant.
5. Scimus Spartacum fortiter pugnavisse.
6. Quis nescit Graecos multas colonias condidisse?
7. Apud Homerum legimus Patroclum ab Hectore interfectum esse.
8. Pollicemur nos cras venturos esse.
9. Xerxes putabat se facile Athenienses visturum esse.

1. Znamo da je materija vječna.
2. Vergilije pripovijeda da je Eneja dugo lutao.
Prijevod
1. Vidim da mornar plovi.
2. Već je Aristarh poučavao da se zemlja kreće oko sunca.
3. Sokrat je govorio da ništa ne zna.
4. Pričaju da je Ezop, slavni pisac basni, bio rob.
5. Znamo da se Spartak hrabro borio.
6. Tko ne zna da su Grci osnovali mnoge kolonije?
7. Kod Homera čitamo da je Patroklo bio ubijen od Hektora.
8. Obećavamo da ćemo sutra doći.
9. Kserkso je mislio da će lako pobijediti Atenjane.

1. Scimus materiam aeternam esse.
2. Vergilius narrat Aenean diu erravisse.
Riječi
abecedno

  • video, 2. vidi, visum

    vidjeti; paziti, pobrinuti se

  • nauta, -ae, m

    mornar

  • navigo, 1.

    ploviti

  • iam (prilog)

    već, sad već

  • Aristarchus, -i, m

    Aristarh, aleksandrijski astronom

  • doceo, 2. docui, doctum

    poučavati, učiti (drugoga); dokazati

  • terra, -ae, f

    zemlja

  • circum (prijedlog s akuz.)

    oko, okolo

  • sol, solis, m

    sunce

  • moveo, 2. movi, motum

    micati, poticati; krenuti, kretati

  • Socrates, -is, m

    Sokrat, grčki filozof

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • nihil, nullius rei, n

    ništa

  • scio, 4.

    znati

  • Aesopus, -i, m

    Ezop, prvi pisac basana kod Grka

  • clarus, 3

    slavan

  • fabula, -ae, f

    priča; basna

  • scriptor, -oris, m

    pisac

  • servus, -i, m

    rob

  • sum, esse, fui

    biti

  • narro, 1.

    pričati, pripovijedati

  • Spartacus, -i, m

    Spartak, vođa najvećeg ustanka robova u antici

  • fortiter (prilog)

    hrabro, junački

  • pugno, 1.

    boriti se

  • quis, quid

    tko, što; netko, nešto

  • nescio, 4.

    ne znati

  • Graecus, -i, m

    Grk

  • multus, 3

    mnogi

  • colonia, -ae, f

    kolonija, naseobina

  • condo, 3. didi, ditum

    osnovati, utemeljiti

  • apud (prijedlog s akuz.)

    kod

  • Homerus, -i, m

    Homer, pjesnik Ilijade i Odiseje

  • lego, 3. legi, lectum

    čitati

  • Patroclus, -i, m

    Patroklo, vjerni drug Ahilejev

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • Hector, -oris, m

    Hektor, glavni trojanski junak

  • interficio, 3. feci, fectum

    ubiti

  • polliceor, 2. pollicitus sum

    obećavati

  • nos

    mi

  • cras (prilog)

    sutra

  • venio, 4. veni, ventum

    doći

  • Xerxes, -is, m

    Kserkso, perzijski kralj

  • puto, 1.

    misliti, smatrati

  • facile (prilog)

    lako, bez truda

  • Atheniensis, -is, m

    Atenjanin

  • vinco, 3. vici, victum

    pobjeđivati, pobijediti

  • materia, -ae, f

    materija, tvar; građa

  • aeternus, 3

    vječan

  • Vergilius, -i, m

    Vergilije, najveći rimski pjesnik

  • Aeneas, -ae, m

    Eneja, trojanski junak, glavno lice Vergilijeve Eneide

  • diu (prilog)

    dugo

  • erro, 1.

    griješiti; lutati, skitati se, potucati se

6 komentara

Vježba 50.

Bezlični glagoli - verba impersonalia
Rečenice
1. Id facere oportet, quod decet.
2. Mori praestat quam cum dedecore vivere.
3. Numquam me paenitebit maxima pericula pro patria subire.
4. Piger discipule, pudeat te neglegentiae tuae!
5. Quod licet Iovi, non licet bovi!
6. Forsan et haec olim meminisse iuvabit.

1. Ne dolikuje oholo govoriti.
2. Od zala treba birati najmanje.
3. Vojskovođama ne bijaše dopušteno prije trijumfa ući s vojskom u Rim.
Prijevod
1. Treba činiti ono što dolikuje.
2. Bolje je umrijeti nego živjeti sa sramotom.
3. Nikada se neću kajati ako se podvrgnem najvećim opasnostima za domovinu.
4. Lijeni učeniče, stidi se svoje nemarnosti.
5. Što je dozvoljeno Jupiteru, nije dozvoljeno govedu.
6. Možda će vam jednom biti ugodno sjećati se i toga.

1. Loqui superbe dedecet.
2. Ex malis oportet eligere minime.
3. Ducibus lictum non erat ante triumpho cum exercitu Romam inire.
Riječi
abecedno

  • is, ea, id

    onaj, on; takav

  • facio, 3. feci, factum

    činiti, napraviti, počiniti

  • oportet, 2. oportuit

    treba, pristoji se

  • quod (veznik)

    što, jer

  • decet, 2. decuit

    dolikuje, pristoji se

  • morior, 3. mortuus sum

    umrijeti

  • praestat, 1. praestitit

    bolje je

  • quam (uz komparativ)

    nego; kako, koliko; od

  • cum (prijedlog s abl.)

    s, sa

  • dedecus, -oris, n

    sramota

  • vivo, 3. vixi, — (victurus)

    živjeti

  • numquam (prilog)

    nikada

  • paenitet, 2. paenituit

    kajati se

  • maximus, 3 (superlativ pridjeva magnus, 3)

    najveći

  • periculum, -i, n

    pogibao, opasnost

  • pro (prijedlog s abl.)

    za

  • patria, -ae, f

    domovina, zavičaj

  • subeo, ire, ii, itum

    podnositi, podvrći se

  • piger, -gra, -grum

    lijen

  • discipulus, -i, m

    učenik

  • pudet, 2. puduit (me)

    stid me je, sram me je

  • neglegentia, -ae, f

    nemarnost, nehaj

  • tuus, 3

    tvoj

  • licet, 2. licuit

    slobodno je, dopušteno je

  • Iuppiter, Iovis, m

    Jupiter, najviši bog kod Rimljana

  • non (negacija)

    ne

  • bos, bovis, m/f

    govedo, vol

  • forsan (prilog)

    možda

  • et (veznik)

    i, te

  • hic, haec, hoc

    ovaj; ovdašnji, naš

  • olim (prilog)

    nekoć, jednom

  • memini, meminisse

    sjećati se, pamtiti

  • iuvat, 1. iuvit

    mili se, prija, godi

  • loquor, 3. locutus sum

    govoriti

  • superbus, 3

    ohol

  • dedecet, 2. dedecuit

    ne dolikuje, ne pristoji se

  • e, ex (prijedlog s abl.)

    iz, od, po, sa

  • malum, -i, n

    zlo, nevolja

  • eligo, 3. legi, lectum

    izabrati, birati

  • minime (prilog)

    najmanje

  • dux, ducis, m

    vođa, vojskovođa, zapovjednik

  • erat

    bijaše

  • ante (prijedlog s akuz.)

    pred, ispred, prije

  • triumphus, -i, m

    trijumf

  • exercitus, -us, m

    vojska

  • Roma, -ae, f

    Rim

  • ineo, ire, ii, itum

    ući, stupati u; započeti, počinjati

2 komentara

Vježba 49.

Glagol fio, fieri, factus sum i nepotpuni glagoli
Rečenice
1. Duobus modis fit iniuria: aut vi aut fraude.
2. M. Brutus et C. Cassius coniurationis, quae contra Caesarem facta est, principes fuerunt.
3. Dimidium facti, qui bene coepit, habet.
4. In rebus adversis meliora sperare memento!
5. Sulla omnes, quos oderat, morte multabat.
6. Vale, mi Tiro, vale et salve!
7. Ave, Caesar, morituri te salutant!
8. Fiat iustitia, pereat mundus!

1. Svi narodi mrze ropstvo.
2. Na starom prstenu svi čitamo: Sjećam se tebe, sjećaj se mene!
3. Zdravo, moj prijatelju!
Prijevod
1. Nepravda nastaje na dva načina: ili silom ili prijevarom.
2. M. Brut i C. Kasije bili su začetnici urote koja je nastala protiv Cezara.
3. Tko dobro započne, ima polovicu posla.
4. U nesrećama se sjeti očekivati bolje.
5. Sula kažnjavaše smrću sve koje bijaše mrzio.
6. Zdravo, moj Tirone, zdravo i dobrodošao.
7. Zdravo, Cezare, umirući (oni koji će umrijeti) te pozdravljaju.
8. Neka bude pravda, neka propadne svijet.

1. Omnes populi servitutem oderunt.
2. 2. In arilo antiquo legimus: Memini te, memento me!
3. Ave, mi amice!
Riječi
abecedno

  • duo, -ae, -o

    dva

  • modus, -i, m

    način;

    abl. modo

    poput

  • fio, fieri, factus sum

    postati; dogoditi se, zbivati se

  • iniuria, -ae, f

    nepravda, nasilje

  • aut (veznik)

    ili

  • vis, vim, vi, f; množina vires, -ium

    moć, sila

  • fraus, fraudis, f

    prijevara, varka, lukavština

  • M. = Marcus, -i, m

    Marko, rimsko osobno ime

  • Brutus, -i, m

    Brut, ime prvoga konzula; ime poznatog urotnika protiv Cezara

  • et (veznik)

    i, te

  • C. = Gaius

    Gaj, rimsko osobno ime

  • Cassius, -i, m

    Kasije, urotnik protiv Cezara

  • coniuratio, -onis, f

    urota, zavjera

  • qui, quae, quod

    koji, -a, -e

  • contra (prijedlog s akuz.)

    protiv

  • Caesar, -aris, m

    Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car

  • sum, esse, fui

    biti

  • princeps, -cipis, m

    prvak; poglavica, knez

  • dimidium, -i, n

    polovica

  • bonum, -i, n

    dobro

  • coepi, coepisse

    započeti, počeo sam

  • habeo, 2. habui, habitum

    imati; držati, smatrati

  • res, rei, f

    stvar, djelo; pojava; sadržaj

  • adversus, 3

    suprotan, nepovoljan

  • res adversae

    nesreća

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • melius (komparativ priloga bene)

    bolje

  • spero, 1. (s akuz.)

    nadati se, očekivati

  • memini, meminisse

    sjećati se, pamtiti

  • Sulla, -ae, m

    Sula, siloviti vođa optimatske stranke, protivnik Marijev

  • omnis, -e

    sav; svaki

  • odi, odisse

    mrziti

  • mors, mortis, f

    smrt

  • multo, 1.

    kažnjavati

  • valeo, 2. valui, —

    biti zdrav; vrijediti

  • vale! valete!

    zdravo!

  • meus, 3

    moj

  • Tiro, -onis, m

    Tiron, Ciceronov oslobođenik

  • salve! salvete!

    zdravo!

  • morior, 3. mortuus sum

    umrijeti

  • tu

    ti

  • saluto, 1.

    pozdravljati

  • iustitia, -ae, f

    pravednost, pravda

  • pereo, ire, ii, —

    poginuti; propasti

  • mundus, -i, m

    svijet, svemir

9 komentara

Vježba 48.

Glagoli volo, nolo, malo
Rečenice
1. Si, quae vis, dicis, ea, quae non vis, audies.
2. Quae volumus libenter credimus.
3. Prudentes numquam plura volent quam efficere poterunt.
4. Idem velle atque idem nolle, ea demum firma amicitia est.
5. Malumus mori quam servorum more vivere.
6. Noli turbare ciriculos meos!
7. Nolite imperare, antequam didiceritis oboedire!
8. Incidit in Scyllam, qui vult vitare Charybdim.

1. Ako hoćeš pobijediti, uči trpjeti!
2. Tko se nije htio izvrći opasnosti za domovinu, često je s njome propao.
3. Žene Ardube, ilirskoga grada, više su voljele poginuti, nego predati se Rimljanima.
Prijevod
1. Ako kažeš što želiš, čut ćeš ono što ne želiš čuti.
2. Što želimo, rado vjerujemo.
3. Razboriti nikad neće htjeti više nego što su mogli učiniti.
4. Isto željeti i isto ne željeti, to je tek čvrsto prijateljstvo.
5. Više volimo umrijeti, nego poput roblja živjeti.
6. Ne mrsi moje krugove.
7. Nemojte zapovijedati prije nego što se budete naučili pokoravati.
8. Upada u Scilu, tko želi izbjeći Haribdu.

1. Si vis vincere, disce pati.
2. Quis noluit subire periculum pro patria, saepe cum ea interiit.
3. Mulieres Ardubae, oppidi Illyrici, malunt perire quam Romanis se tradere.
Riječi
abecedno

  • si (veznik)

    ako, da, kad

  • qui, quae, quod

    koji, -a, -e

  • volo, velle, volui

    htjeti, željeti

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • is, ea, id

    onaj, on; takav

  • non (negacija)

    ne

  • audio, 4.

    slušati; čuti

  • libenter (prilog)

    rado

  • credo, 3. credidi, creditum

    vjerovati; misliti

  • prudens, -ntis

    razborit, mudar

  • numquam (prilog)

    nikada

  • plus (n.), množina: plures, -a gen plurium (komparativ pridjeva multus, 3)

    više

  • quam (uz komparativ)

    nego; kako, koliko; od

  • efficio, 3. feci, fectum

    izvršiti, činiti

  • possum, posse, potui

    moći

  • idem, eadem, idem

    isti

  • ac, atque (veznik)

    i, pa, te

  • nolo, nolle, nolui

    ne htjeti

  • demum (prilog)

    napokon, istom, tek

  • firmus, 3

    čvrst, jak

  • amicitia, -ae, f

    prijateljstvo

  • sum, esse, fui

    biti

  • malo, malle, malui

    voljeti

  • morior, 3. mortuus sum

    umrijeti

  • servus, -i, m

    rob

  • more

    poput

  • vivo, 3. vixi, — (victurus)

    živjeti

  • turbo, 1.

    pomutiti, poremetiti

  • circulus, -i, m

    krug

  • meus, 3

    moj

  • impero, 1.

    zapovijedati; vladati

  • antequam (veznik)

    prije nego

  • disco, 3. didici, —

    učiti (se), naučiti

  • oboedio, 4.

    pokoravati se, slušati

  • incido, 3. cidi, —

    upasti, zapasti; dogoditi se

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • Scylla, -ae, f

    Scila, morska neman

  • vito, 1.

    kloniti se, izbjegavati

  • Charybdis, -is, f

    Haribda, morska neman

  • vinco, 3. vici, victum

    pobjeđivati, pobijediti

  • patior, 3. passus sum

    trpjeti; dopuštati

  • quis, quid

    tko, što; netko, nešto

  • subeo, ire, ii, itum

    podnositi, podvrći se

  • periculum, -i, n

    pogibao, opasnost

  • pro (prijedlog s abl.)

    za

  • patria, -ae, f

    domovina, zavičaj

  • saepe (prilog)

    često

  • cum (prijedlog s abl.)

    s, sa

  • intereo, ire, ii, itum

    propasti

  • mulier, -eris, f

    žena

  • Arduba, -ae, f

    Arduba, ilirski grad, vjerojatno današnji Vranduk u Bosni i Hercegovini

  • oppidum, -i, n

    grad (utvrđen)

  • Illyricus, 3

    ilirski

  • pereo, ire, ii, —

    poginuti; propasti

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • trado, 3. didi, ditum

    predati; pričati

11 komentara

Vježba 47.

Glagol fero, ferre, tuli, latum i složenice
Rečenice
1. Vineae Histriae optimum vinum ferunt.
2. Ennius poeta paupertatem et senectutem patientissime ferebat.
3. Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentes.
4. Quidquid in occulto est, in apricum proferet aetas.
5. Mors non refert, quod abstulit.
6. Quod differtur, non aufertur.
7. Graecia capta ferum victorem cepit et artes intulit agresti Latio.
8. Relata refero.
9. Semper dic verum, vacuam duc crimine vitam, fer patienter onus, fac sapienter opus!

1. Onoga hvalimo koji donosi korist zajednici.
2. Hanibala uspoređuju s najvećim vojskovođama.

XVII. Cynaegirus
Cynaegirus Atheniensis vir incredibilis fortitudinis fuit. In proelio Marathonio navem hostibus fugientibus onustam dextra tenuit, donec hostes manum eius securi amputaverunt. Tum Cynaegirus navem sinistra manu retinuit, sed eam quoque amisit. Postremo morsu navem tenuit, sed a hostibus tum necatus est. Ita pro patria mortuus est, nam cedere bello nullo modo voluit. Tanta fuit eius ira in hostes, qui patriae bellum intulerant.
Prijevod
1. Istarski vinogradi nose najbolje vino.
2. Pjesnik Enije vrlo je strpljivo podnosio siromaštvo i starost.
3. Što god to bilo, bojim se Danajaca i kad nose darove.
4. Što god je tajno, vrijeme će iznijeti na vidjelo.
5. Smrt ne vraća što je odnijela.
6. Što se odgađa ne ukida se.
7. Osvojena Grčka osvojila je surovoga pobjednika i unijela je umjetnost divljem Laciju.
8. Priopćujem. (Prenosim onako kako mi je priopćeno.)
9. Uvijek reci istinu, vodi život slobodan od zločina, strpljivo nosi teret, mudro napravi djelo!

1. Eum laudamus, qui fert utilitatem societati.
2. Hannibalem cum maximis ducibus conferunt.

XVII. Kinegir
Kinegir Atenjanin bio je čovjek nevjerojatne hrabrosti. U Maratonskoj bitci desnicom je držao punu lađu neprijatelja koji su bježali, dok ju neprijatelji nisu odsjekli sjekirom. Tada je Kinegir lađu zadržavao lijevom rukom, ali ju je također izgubio. Najposlije je lađu držao zubima, ali je tada ubijen od neprijatelja. Tako je umro za domovinu. Tolik je bio njegov bijes protiv neprijatelja, koji bijahu nanijeli rat domovini.
Riječi
abecedno

  • vinea, -ae, f

    vinograd

  • Histria, -ae, f

    Histrija, danas Istra

  • optimus, 3 (superlativ pridjeva bonus, 3)

    najbolji

  • vinum, -i, n

    vino

  • sum, esse, fui

    biti

  • Ennius, -i, m

    Enije, rimski pjesnik

  • poeta, -ae, m

    pjesnik

  • paupertas, -atis, f

    siromaštvo, oskudica

  • et (veznik)

    i, te

  • senectus, -utis, f

    starost

  • patienter (prilog)

    strpljivo

  • quisquis, quidquid

    tko god, što god

  • is, ea, id

    onaj, on; takav

  • timeo, 2. ui, — (s akuz.)

    bojati se

  • Danai, -orum, m

    Danajci, kod Homera zajednički naziv za Grke

  • dono, 1.

    darivati, davati

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • occultus, 3

    sakriven, potajan

  • apricus, 3

    prisojan;

    in apricum

    na vidjelo

  • profero, ferre, tuli, latum

    iznijeti; proširiti

  • aetas, -atis, f

    dob, vrijeme

  • mors, mortis, f

    smrt

  • non (negacija)

    ne

  • refero, referre, retuli (rettuli), relatum

    vratiti; izvijestiti; pripovijedati

  • qui, quae, quod

    koji, -a, -e

  • aufero, auferre, abstuli, ablatum

    odnijeti, otkloniti, ukinuti; otimati

  • differo, differre, distuli, dilatum

    odgađati; razlikovati se

  • Graecia, -ae, f

    Grčka

  • capio, 3. cepi, captum

    hvatati, uzeti, osvojiti, zarobiti, obuzeti, pograbiti

  • ferus, 3

    divlji, surov

  • victor, -oris, m

    pobjednik

  • ars, artis, f

    umjetnost, umijeće, vještina

  • infero, inferre, intuli, illatum

    unijeti

  • agrestis, -e

    surov, divlji

  • Latium, -i, n

    Lacij, pokrajina u Italiji s glavnim gradom Rimom

  • semper (prilog)

    uvijek

  • reći, kazati; nazvati, imenovati

  • verum, -i, n

    istina

  • vacuus, 3

    prazan, slobodan; bez

  • duco, 3. duxi, ductum

    voditi, odvesti

  • crimen, -inis, n

    zločin, krivnja

  • vita, -ae, f

    život

  • fero, ferre, tuli, latum

    nositi, podnositi, donositi

  • onus, -eris, n

    teret

  • facio, 3. feci, factum

    činiti, napraviti, počiniti

  • sapienter (prilog)

    mudro, pametno

  • opus, -eris, n

    rad, djelo

  • laudo, 1.

    hvaliti

  • utilitas, -atis, f

    korist

  • societas, -atis, f

    društvo; savez

  • Hannibal, -alis, m

    Hanibal, glasoviti kartaški vojskovođa

  • cum (prijedlog s abl.)

    s, sa

  • maximus, 3 (superlativ pridjeva magnus, 3)

    najveći

  • dux, ducis, m

    vođa, vojskovođa, zapovjednik

  • confero, conferre, contuli, collatum

    snositi, skupiti; porediti, poređivati

  • Cynaegirus, -i, m

    Kinegir, hrabar Atenjanin

  • Atheniensis, -is, m

    Atenjanin

  • vir, viri, m

    čovjek, muž; junak

  • incredibilis, -e

    nevjerojatan

  • fortitudo, -dinis, f

    hrabrost, junaštvo

  • proelium, -i, n

    boj, bitka

  • Marathonius, 3

    maratonski

  • navis, -is, f

    lađa, brod

  • hostis, -is, m

    neprijatelj (u ratu)

  • fugio, 3. fugi, fugiturus (s akuz.)

    bježati; ići u progonstvo, biti prognan

  • onustus, 3

    natovaren, pun

  • dextra, -ae, f

    desnica

  • teneo, 2. tenui, tentum

    držati, zadržati, imati

  • donec

    dok, dok ne

  • manus, -us, f

    ruka

  • eius, 3

    njegov

  • securis, -is, f

    sjekira

  • amputo, 1.

    odsjeći, odrezati

  • tum (prilog)

    tada, onda

  • sinister, -tra, -trum

    lijevi

  • retineo, 2. tinui, tentum

    zadržati, zaustavljati

  • sed (veznik)

    nego, ali

  • quoque (prilog)

    također (stoji iza riječi koju ističe)

  • amitto, 3. misi, missum

    izgubiti

  • postremo (prilog)

    najposlije

  • morsus, -us, m

    ujed

  • morsu tenere

    držati zubima

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • neco, 1.

    ubiti

  • pro (prijedlog s abl.)

    za

  • patria, -ae, f

    domovina, zavičaj

  • morior, 3. mortuus sum

    umrijeti

  • nam (veznik)

    naime, jer

  • cedo, 3. cessi, cessum (s abl.)

    otići iz

  • bellum, -i, n

    rat

  • nullus, 3

    nijedan

  • modus, -i, m

    način;

    abl. modo

    poput

  • volo, velle, volui

    htjeti, željeti

  • tantus, 3

    tolik, tako velik

  • ira, -ae, f

    srdžba, gnjev

  • bellum inferre (s dat.)

    zavojštiti

14 komentara

Vježba 46.

Glagol eo, ire, ii, itum i složenice
Rečenice
1. It fama per urbes.
2. Eunt anni more fluentis aquae.
3. Hannibal primus in proelium ibat, ultimus exibat.
4. I, quo te virtus tua vocat.
5. Ibis, redibis, numquam peribis in bello.
6. Alpes nemo umquam cum exercitu ante Hannibalem transiit.
7. Omnia mutantur, nihil interit.
8. Sic itur ad astra.

1. Godišnja doba idu i vraćaju se.
2. Idite kamo vas dužnosti zovu!
3. Moge neprijateljske vojske provališe u našu zemlju, ali propadoše.
Prijevod
1. Ide glasina po gradovima.
2. Idu godine poput vode koja teče.
3. Hanibal je prvi išao u bitku, zadnji iz nje izlazio.
4. Idi kamo te tvoja vrlina zove.
5. Ići ćeš, vratit ćeš se, nikada nećeš poginuti u ratu.
6. Nitko nikad s vojskom prije Hanibala nije prešao Alpe.
7. Sve se mijenja, ništa ne propada.
8. Tako se ide k zvijezdama.

1. Annua tempora eunt et redeunt.
2. Ite quo vos officia vocant.
3. Multi hostium exercitus in nostram patriam irrumpebant, sed interibant.
Riječi
abecedno

  • eo, ire, ii, itum

    ići; prolaziti, teći

  • fama, -ae, f

    glas, kazivanje

  • per (prijedlog s akuz.)

    kroz, po, za, preko

  • urbs, urbis, f

    grad

  • annus, -i, m

    godina

  • more

    poput

  • fluo, 3. fluxi, —

    teći

  • aqua, -ae, f

    voda

  • Hannibal, -alis, m

    Hanibal, glasoviti kartaški vojskovođa

  • primus, 3

    prvi

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • proelium, -i, n

    boj, bitka

  • ultimus, 3

    posljednji, zadnji, krajnji

  • exeo, ire, ii, itum

    izići, otići

  • quo (prilog)

    kamo

  • tu

    ti

  • virtus, -utis, f

    muževnost, hrabrost, krepost; vrlina

  • tuus, 3

    tvoj

  • voco, 1.

    zvati, nazvati

  • redeo, ire, ii, itum

    vraćati se

  • numquam (prilog)

    nikada

  • pereo, ire, ii, —

    poginuti; propasti

  • bellum, -i, n

    rat

  • Alpes, -ium, f

    Alpe

  • nemo, nullius, m

    nitko, nijedan

  • umquam (prilog)

    ikada

  • cum (prijedlog s abl.)

    s, sa

  • exercitus, -us, m

    vojska

  • ante (prijedlog s akuz.)

    pred, ispred, prije

  • transeo, ire, ii, itum

    prijeći, prolaziti

  • omnis, -e

    sav; svaki

  • muto, 1.

    mijenjati, promijeniti

  • nihil, nullius rei, n

    ništa

  • intereo, ire, ii, itum

    propasti

  • sic (prilog)

    tako

  • ad (prijedlog s akuz.)

    za; k, do, po, kod, na; pred

  • astrum, -i, n

    zvijezda, zviježđe

  • annuus, 3

    godišnji

  • tempus, -poris, n

    vrijeme, doba

  • vos

    vi

  • officium, -i, n

    dužnost

  • multus, 3

    mnogi

  • hostis, -is, m

    neprijatelj (u ratu)

  • noster, -stra, -strum

    naš

  • patria, -ae, f

    domovina, zavičaj

  • irrumpo, 3. rupi, ruptum

    provaliti, prodrijeti

  • sed (veznik)

    nego, ali

14 komentara

Vježba 45.

Prijedlozi
Rečenice
1. Apud Romanos corpora mortuorum extra moenia urbis sepeliebantur.
2. Galli cis Alpes et trans Alpes sedes habuerunt.
3. Propter procellas antiqui hieme non navigabant.
4. Per aspera ad astra!
5. Ab ovo usque ad mala.
6. Omne vivum ex ovo.
7. Nulla regula sine exceptione.
8. Dulce et decorum est pro patria mori.
9. Sub rosa.

XV. Dicta et sententiae
1. Ad litteram.
2. Ad Kalendas Graecas.
3. Hannibal ad portas.
4. Margaritas ante porcos.
5. Inter nos.
6. Per acclamationem.
7. In memoriam.
8. In melius. In peius.

XVI. Dicta et sententiae
1. De facto. De iure.
2. Qui pro quo.
3. Ex abrupto.
4. Pro domo.
5. Pars pro toto.
6. Sine ira et studio.
7. Conditio sine qua non.
8. In margine.
Prijevod
1. Kod Rimljana tijela mrtvih pokopavahu se izvan zidina grada.
2. Gali su imali postrojbine i s ove i s one strane Alpa.
3. Zbog oluja stari nisu zimi plovili.
4. Kroz trnje do zvijezda. (Smisao: Težak je put do slave.)
5. Od jajeta sve do jabuka. (Smisao: Od početka do kraja – obroka.)
6. Sav živo iz jajeta.
7. Nijedno pravilo bez iznimke.
8. Slatko je i časno umrijeti za domovinu.
9. Pod ružom. (U povjerenju.)

XV. Izreke i poslovice
1. Doslovno.
2. O grčkim Kalendama. (Nikada.)
3. Hanibal pred vratima.
4. Biserje pred svinje.
5. Među nama. (U povjerenju.)
6. Uz odobravanje. (Jednoglasno.)
7. U sjećanje.
8. Nabolje. Nagore.

XVI. Izreke i poslovice
1. U praksi. Po zakonu.
2. Koji za kojeg. (Zamjenjivanje jednoga lika drugim u komediji.)
3. Odjednom. (Bez priprave.)
4. Za (svoju) kuću. (U svoju korist.)
5. Dio umjesto cjeline.
6. Bez srdžbe i pristranosti.
7. Uvjet bez kojeg se ne može.
8. Na rubu.
Riječi
abecedno

  • apud (prijedlog s akuz.)

    kod

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • corpus, -oris, n

    tijelo

  • mortuus, -i, m

    mrtvac

  • extra (prijedlog s akuz.)

    izvan

  • moenia, -ium, n

    zidine, bedemi

  • urbs, urbis, f

    grad

  • sepelio, 4. sepelivi, sepultum

    pokopati

  • Galli, -orum, m

    Gali, skupno ime za keltska plemena u današnjoj Francuskoj

  • cis (prijedlog s akuz.)

    s ove strane

  • Alpes, -ium, f

    Alpe

  • et (veznik)

    i, te

  • trans (prijedlog s akuz.)

    preko, s one strane

  • sedes, -is, f

    sjedište, postojbina

  • habeo, 2. habui, habitum

    imati; držati, smatrati

  • propter (prijedlog s akuz.)

    zbog

  • procella, -ae, f

    oluja

  • antiquus, 3

    star, starinski, drevan

  • hiems, hiemis, f

    zima

  • non (negacija)

    ne

  • navigo, 1.

    ploviti

  • per (prijedlog s akuz.)

    kroz, po, za, preko

  • asper, -era, -erum

    oštar, ljut; težak

  • ad (prijedlog s akuz.)

    za; k, do, po, kod, na; pred

  • astrum, -i, n

    zvijezda, zviježđe

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • ovum, -i, n

    jaje

  • usque ad

    sve do

  • malum, -i, n

    jabuka (plod)

  • omnis, -e

    sav; svaki

  • vivus, 3

    živ

  • e, ex (prijedlog s abl.)

    iz, od, po, sa

  • nullus, 3

    nijedan

  • regula, -ae, f

    pravilo, propis

  • sine (prijedlog s abl.)

    bez

  • exceptio, -onis, f

    izuzetak

  • dulcis, -e

    sladak, mio

  • decorus, 3

    dičan, častan

  • pro (prijedlog s abl.)

    za

  • patria, -ae, f

    domovina, zavičaj

  • mos, moris, m

    običaj;

    mores

    vladanje, ćud

  • sub (prijedlog s akuz. i abl.)

    pod

  • rosa, -ae, f

    ruža

  • littera, -ae, f

    slovo; u množini: pismo

  • Kalendae, -arum, f

    Kalende, prvi dan u mjesecu kod Rimljana

  • Graecus, 3

    grčki

  • Hannibal, -alis, m

    Hanibal, glasoviti kartaški vojskovođa

  • porta, -ae, f

    vrata

  • margarita, -ae, f

    biser

  • ante (prijedlog s akuz.)

    pred, ispred, prije

  • porcus, -i, m

    svinja

  • inter (prijedlog s akuz.)

    među, između

  • nos

    mi

  • acclamatio, -onis, f

    glasno odobravanje

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • memoria, -ae, f

    pamćenje, sjećanje, uspomena

  • melius (komparativ priloga bene)

    bolje

  • peius (komparativ priloga male)

    gore

  • de (prijedlog s abl.)

    o

  • factum, -i, n

    djelo, čin

  • ius, iuris, n

    pravo

  • qui, quae, quod

    koji, -a, -e

  • abruptus, 3

    istrgnut; strm;

    ex abrupto

    bez priprave

  • domus, -us, f

    dom, kuća

  • pars, partis, f

    dio, strana

  • totus, 3

    čitav, sav

  • ira, -ae, f

    srdžba, gnjev

  • studium, -i, n

    učenje; naklonost; nauk

  • condicio, -onis, f

    položaj, stanje; uvjet

  • margo, -ginis, m

    rub

6 komentara

Vježba 44.

Nepotpuna komparacija
Rečenice
1. Extrema insula Dalmatiae ad septentriones Curicta erat.
2. Emona, Poetovio, Siscia erant urbes Pannoniae Superioris, Mursa, Cibalae, Sirmuium Pannoniae Inferioris.
3. Ultimus rex Illyriorum Gentius fuit.
4. Tunica est propior pallio.
5. Veterrima pecunia pecudes fuerunt.
6. Ultima Thule.

1. Donja Italija nazivala se "Velika Grčka".
2. Arduba, posljednja ilirska tvrđava, dugo je odolijevala Rimljanima.
Prijevod
1. Posljednji dalmatinski otok na sjeveru bio je Krk.
2. Ljubljana, Ptuj i Sisak bili su gradovi Gornje Panonije, a Osijek, Vinkovci i Srijemska Mitrovica Donje Panonije.
3. Posljednji ilirski kralj bio je Gencije.
4. Tunika je bliža (tijelu) od palija.
5. Najstariji su novac bile ovce.
6. Krajnja Tula.

1. Italia Inferior appelata est "Magna Graecia".
2. Arduba, ultima arx Illyrica, Romanis diu restitit.
Riječi
abecedno

  • extremus, 3

    krajnji, posljednji

  • insula, -ae, f

    otok

  • Dalmatia, -ae, f

    Dalmacija

  • ad (prijedlog s akuz.)

    za; k, do, po, kod, na; pred

  • septentriones, -onum, m

    sjever

  • Curicta, -ae, f

    Kurikta, danas Krk, otok u sjevernom Jadranu

  • sum, esse, fui

    biti

  • Emona, -ae, f

    Emona, danas Ljubljana

  • Poetovio, -onis, f

    Petovij, danas Ptuj

  • Siscia, -ae, f

    Sisak

  • urbs, urbis, f

    grad

  • Pannonia, -ae, f

    Panonija, rimska pokrajina

  • superior, -ius

    gornji

  • Mursa, -ae, f

    Mursa, danas Osijek

  • Cibalae, -arum, f

    Cibala, danas Vinkovci

  • Sirmium, -i, n

    Sirmij, današnja Srijemska Mitrovica

  • inferior, -ius

    donji

  • ultimus, 3

    posljednji, zadnji, krajnji

  • rex, regis, m

    kralj

  • Illyrii, -orum, m

    Iliri

  • Gentius, -i, m

    Gencije, posljednji ilirski kralj

  • tunica, -ae, f

    tunika, donje odijelo (slično košulji)

  • propior, -ius

    bliži

  • pallium, -i, n

    palij, grčka kabanica

  • vetus, -eris

    star, nekadašnji

  • pecunia, -ae, f

    novac

  • pecus, -udis, f

    ovca, živinče

  • Thule, -es, f

    Tula, otok na krajnjem sjeveru (Island ili koji od Shetlandskih otoka)

  • Italia, -ae, f

    Italija

  • appello, 1.

    zvati, nazivati, nazvati

  • magnus, 3

    velik, silan

  • Graecia, -ae, f

    Grčka

  • Arduba, -ae, f

    Arduba, ilirski grad, vjerojatno današnji Vranduk u Bosni i Hercegovini

  • arx, arcis, f

    tvrđava

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • diu (prilog)

    dugo

  • resisto, 3. stiti, —

    smetati, protiviti se; odolijevati, odoljeti

10 komentara

Vježba 43.

Nepravilna i opisna komparacija
Rečenice
1. Usus est optimus magister.
2. Servitus peior est quam mors.
3. Concordia parvae res crescunt, discordia maximae dilabanutur.
4. Sol multo maior est quam terra.
5. Antiquis temporibus nulla natio plura bella gessit quam populus Romanus.
6. Ferrum hominibus magis necessarium est quam aurum.
7. Milites maxime idoneo loco castra fecerunt.
8. S.P.D. = Salutem plurimam dicit.

1. Sava je veća od Kupe, manja od Dunava.
2. Jezik je najbolji i najgori dio ljudskog tijela.
3. I najboljem govorniku pamćenje je vrlo potrebno.

XIV. Laconis responsum
Cuidam dicenti: "Maximus est hostium numerus" Laco respondit "Eo maior erit gloria nostra."
Prijevod
1. Iskustvo je najbolji učitelj.
2. Ropstvo je gore nego smrt.
3. Malena djela slogom rastu, a neslogom se i najveća raspadaju.
4. Sunce je mnogo veće od Zemlje.
5. U stara vremena nijedan narod nije vodio više ratova, nego rimski narod.
6. Željezo je ljudima potrebnije od zlata.
7. Vojnici su podigli tabore na najprikladnijem mjestu.
8. Šalje srdačne pozdrave.

1. Savus est maior quam Colapis, minor quam Danuvius.
2. Lingua optima et pessima pars humani corporis est.
3. Etiam optimo oratori memoria maxime neccessaria est.

XIV. Lakonski odgovor
Nekomu tko je rekao: "Vrlo je velik broj neprijatelja" Lakonac (Spartanac) je odgovorio: "Time će veća biti naša slava."
Riječi
abecedno

  • usus, -us, m

    upotreba; iskustvo

  • sum, esse, fui

    biti

  • optimus, 3 (superlativ pridjeva bonus, 3)

    najbolji

  • magister, -tri, m

    učitelj

  • servitus, -utis, f

    ropstvo, robovanje

  • peior, peius (komparativ pridjeva malus, 3)

    gori

  • quam (uz komparativ)

    nego; kako, koliko; od

  • mors, mortis, f

    smrt

  • concordia, -ae, f

    sloga

  • parvus, 3

    malen, neznatan

  • res, rei, f

    stvar, djelo; pojava; sadržaj

  • cresco, 3. crevi, cretum

    rasti, množiti se

  • discordia, -ae, f

    nesloga

  • maximus, 3 (superlativ pridjeva magnus, 3)

    najveći

  • dilabor, 3. lapsus sum

    raspasti se, raspršiti se, iščeznuti

  • sol, solis, m

    sunce

  • multo (prilog)

    mnogo

  • maior, maius (komparativ pridjeva magnus, 3)

    veći

  • terra, -ae, f

    zemlja

  • antiquus, 3

    star, starinski, drevan

  • tempus, -poris, n

    vrijeme, doba

  • nullus, 3

    nijedan

  • natio, -onis, f

    narod

  • plus (n.), množina: plures, -a gen plurium (komparativ pridjeva multus, 3)

    više

  • bellum, -i, n

    rat

  • gesto, 1.

    nositi

  • populus, -i, m

    narod

  • Romanus, 3

    rimski

  • ferrum, -i, n

    željezo

  • homo, -minis, m

    čovjek

  • necessarius, 3

    potreban, nuždan

  • aurum, -i, n

    zlato

  • militia, -ae, f

    vojna služba; rat

  • idoneus, 3

    prikladan, zgodan

  • locus, -i, m

    mjesto

  • castra, -orum, n

    tabor

  • facio, 3. feci, factum

    činiti, napraviti, počiniti

  • saluto, 1.

    pozdravljati

  • plurimus, 3 (superlativ pridjeva multus, 3)

    najviše

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • Savus, -i, m

    Sava

  • Colapsis, -is, m

    Kupa, jedna od četiri karlovačke rijeke

  • minor, minus (komparativ pridjeva parvus, 3)

    manji

  • Dravus, -i, m

    Drava

  • lingua, -ae, f

    jezik, govor

  • pessimus, 3 (superlativ pridjeva malus, 3)

    najgori

  • pars, partis, f

    dio, strana

  • humanus, 3

    čovječji, ljudski

  • corpus, -oris, n

    tijelo

  • etiam (veznik)

    i, također

  • orator, -oris, m

    govornik

  • memoria, -ae, f

    pamćenje, sjećanje, uspomena

  • Laconicus, 3

    lakonski, spartanski

  • responsum, -i, n

    odgovor

  • hostis, -is, m

    neprijatelj (u ratu)

  • numerus, -i, m

    broj

  • Laco, -onis, m

    Lakonac, Lakedemonjanin, Spartanac

  • respondeo, 2. spondi, sponsum

    odgovarati

  • eo (pred komparativom)

    to

  • gloria, -ae, f

    slava

  • noster, -stra, -strum

    naš

12 komentara

Pretplati se na: Postovi (Atom)