Vježba 67.

Nezavisna i zavisna pitanja. Consecutio temporum
Rečenice
I. dio
1. Legistisne Aesopi fabulas?
2. Nonne servi in Sicilia, Euno et Cleone ducibus, pro libertate fortiter pugnaverunt?
3. Num aliqui sensus post mortem in corpore est?
4. Utrum Demosthenes an Cicero eloquentior fuit? Demosthenes.

1. Je li čovjeku potrebniji vid ili sluh?

II. dio
1. In bello videtur, quid amor patriae possit.
2. Notum est, cur Athenienses Socratem accusaverint.
3. Ego, quid futurum sit, nescio.
4. Magister narrat, quomodo Galli a Caesare victi sint.
5. Tiberius Batonem interrogavit, cur Illyrii contra Romanos rebellarent.
6. Diogenes aliquando lucernam accensam gestans meridie in foro ambulabat; rogatus, quid ageret, respondit: "Hominem quaero".
7. Pythagorei, quid quoque die egissent, dixissent, audivissent, vesperi commemorabant.
8. Alexander Magnus non constituit, ad quem regnum suum venturum esset.

1. Primjer Odiseja uči što može mudrost i hrabrost.
2. Livije pripovijeda kako je Romul osnovao Rim.
3. Vojskovođa upita poslanike što hoće.
Prijevod
I. dio
1. Jeste li čitali Ezopove basne?
2. Zar se robovi na Siciliji pod vodstvom Euna i Kleona nisu hrabro borili za slobodu?
3. Zar postoji neko osjetilo u tijelu poslije smrti?
4. Je li rječitiji bio Demosten ili Ciceron? Demosten.

1. Utrum visus an auditus homines necessarior est.

II. dio
1. U ratu se vidi što može ljubav prema domovini.
2. Poznato je zašto su Atenjani optužili Sokrata.
3. Ja ne znam što će biti.
4. Učitelj priča kako su Gali od Cezara pobijeđeni.
5. Tiberije je pitao Batona zašto se Iliri bune protiv Rimljana.
6. Diogen jednom dok je šetao u podne trgom noseći zapaljenu svjetiljku, upitan što radi, odgovorio je: "Tražim čovjeka".
7. Pitagorejci su uvečer spominjali što su svakog dana radili, govorili, slušali.
8. Aleksandar Veliki nije odredio komu će pripasti njegovo carstvo.

1. Exemplum Ulixis docet quid fortitudo et sapientia possit.
2. Livius narrat quomodo Romulus Romam condiderit.
3. Dux interrogavit legatos quid velent.
Riječi
abecedno

  • lego, 3. legi, lectum

    čitati

  • Aesopus, -i, m

    Ezop, prvi pisac basana kod Grka

  • fabula, -ae, f

    priča; basna

  • nonne (upitna čestica)

    za ne

  • servus, -i, m

    rob

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • Sicilia, -ae, f

    Sicilija

  • Eunus, -i, m

    Eun, vođa ustanka robova na Siciliji

  • et (veznik)

    i, te

  • Cleon, -onis, m

    Kleon, vođa robovskog ustanka na Siciliji

  • duco, 3. duxi, ductum

    voditi, odvesti

  • pro (prijedlog s abl.)

    za

  • libertas, -atis, f

    sloboda

  • fortiter (prilog)

    hrabro, junački

  • pugno, 1.

    boriti se

  • num (upitna čestica)

    zar; da li

  • aliqui, -qua, -quod

    neki, -a, -o

  • sensus, -us, m

    osjetilo; osjećanje

  • post (prijedlog s akuz.)

    iza, poslije

  • mors, mortis, f

    smrt

  • corpus, -oris, n

    tijelo

  • utrum ... an (upitne čestice)

    da li ... ili

  • Demosthenes, -is, m

    Demosten, najveći grčki govornik, protivnik Filipa Makedonskog

  • Cicero, -onis, m

    Ciceron, slavni rimski govornik

  • eloquens, -ntis

    rječit

  • sum, esse, fui

    biti

  • visus, -us, m

    vid

  • auditus, -us, m

    sluh

  • homo, -minis, m

    čovjek

  • necessarius, 3

    potreban, nuždan

  • bellum, -i, n

    rat

  • video, 2. vidi, visum

    vidjeti; paziti, pobrinuti se

  • quis, quid

    tko, što; netko, nešto

  • amor, -oris, m

    ljubav

  • patria, -ae, f

    domovina, zavičaj

  • possum, posse, potui

    moći

  • notus, 3

    poznat

  • cur (prilog)

    zašto

  • Atheniensis, -is, m

    Atenjanin

  • Socrates, -is, m

    Sokrat, grčki filozof

  • accuso, 1.

    optužiti

  • ego

    ja

  • futurus, 3

    budući

  • nescio, 4.

    ne znati

  • magister, -tri, m

    učitelj

  • narro, 1.

    pričati, pripovijedati

  • quomodo (prilog)

    kako

  • Galli, -orum, m

    Gali, skupno ime za keltska plemena u današnjoj Francuskoj

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • Caesar, -aris, m

    Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car

  • vinco, 3. vici, victum

    pobjeđivati, pobijediti

  • Tiberius, -i, m

    Tiberije, rimsko osobno ime

  • Bato, -onis, m

    Baton, vođa ilirsko-panonskog ustanka god. 6.-9. n e.

  • interrogo, 1.

    pitati, upitati

  • Illyrii, -orum, m

    Iliri

  • contra (prijedlog s akuz.)

    protiv

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • rebello, 1.

    buniti se

  • Diogenes, -is, m

    Diogen, grčki filozof

  • aliquando (prilog)

    jednom

  • lucerna, -ae, f

    svjetiljka

  • accendo, 3. ndi, nsum

    zapaliti

  • gesto, 1.

    nositi

  • meridies, -iei, m

    podne

  • forum, -i, n

    trg

  • ambulo, 1.

    šetati (se)

  • rogo, 1.

    moliti, pitati

  • ago, 3. egi, actum

    raditi

  • respondeo, 2. spondi, sponsum

    odgovarati

  • quaero, 3. quaesivi, quaesitum

    tražiti

  • Pythagorei, -orum, m

    pitagorovci, učenici filozofa Pitagore

  • quoque (prilog)

    također (stoji iza riječi koju ističe)

  • dies, diei, m

    dan

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • audio, 4.

    slušati; čuti

  • vesper, -eri, m

    večer

  • vesperi

    uvečer

  • commemoro, 1.

    spominjati, pripovijedati

  • Alexander, -dri, m

    Aleksandar

  • magnus, 3

    velik, silan

  • Alexander Magnus

    Aleksandar Veliki, makedonski kralj

  • non (negacija)

    ne

  • constituo, 3. sului, sultum

    odrediti

  • ad (prijedlog s akuz.)

    za; k, do, po, kod, na; pred

  • regnum, -i, n

    kraljevstvo, carstvo

  • suus, 3

    svoj, njegov

  • venio, 4. veni, ventum

    doći

  • exemplum, -i, n

    primjer, uzor

  • Ulixes, -is, m

    Odisej, glavni junak Homerove Odiseje

  • doceo, 2. docui, doctum

    poučavati, učiti (drugoga); dokazati

  • fortitudo, -dinis, f

    hrabrost, junaštvo

  • sapientia, -ae, f

    mudrost, razboritost, pamet

  • Livius, -i, m

    Livije, rimski povjesničar

  • Romulus, -i, m

    Romul, mitski utemeljitelj Rima

  • Roma, -ae, f

    Rim

  • condo, 3. didi, ditum

    osnovati, utemeljiti

  • dux, ducis, m

    vođa, vojskovođa, zapovjednik

  • legatus, -i, m

    poslanik, izaslanik; zamjenik zapovjednika

  • volo, velle, volui

    htjeti, željeti

Broj komentara: 10:

  1. Anonimno7. svibnja 2016. u 14:31

    2. rečenica , nije Sokrat Atenjanin , nego zašto su Atenjani optužili Sokrata .

    OdgovoriIzbriši
  2. Anonimno7. svibnja 2016. u 14:40

    6. rečenica Diogen jednom dok je šetao U PODNE na trgu ,noseći upaljenu svjetiljku ,upitan što radi ,odgovorio je „Tražim čovjeka-„

    OdgovoriIzbriši
  3. PSIHIJATAR9. svibnja 2016. u 23:44

    PRVI DIO
    1. Jeste li čitali Ezopove priče?
    2.Zar se robovi u Sicilij pod vodstvom Euna i Kleuna nisu hrabro borili za slobodu?
    3. Zat je neki osjećaj u tijelu nakon smrti?
    4. Je li Demosten bio rječitij od Cicerona?

    OdgovoriIzbriši
  4. Vincentius Parvus1. travnja 2017. u 00:31

    ISPRAVLJENO I TOČNO PREVEDENO:
    I. dio
    2. Nonne servi in Sicilia, Euno et Cleone ducibus, pro ...(zarez iza ducibus i razmak)
    1. Jeste li čitali Ezopove basne?
    2. Zar se robovi na Siciliji pod vodstvom Euna i Kleona nisu hrabro borili za slobodu?
    4. Je li bio rječitiji Demosten ili Ciceron? Demosten.
    II. dio
    6. Diogenes aliquando lucernam accensam gestans meridie in foro ambulabat; rogatus, quid ageret,
    respondit: "Hominem quaero".
    8. Alexander Magnus non constituit, ad (zarez i razmak)
    1. U ratu se vidi što može ljubav prema domovini.
    3. Ja ne znam što će biti.
    5. Tiberije je pitao Batona zašto se Iliri bune protiv Rimljana.
    7. Pitagorejci su uvečer spominjali što su svakog dana radili, govorili, slušali.
    8. Aleksandar Veliki nije odredio komu će pripasti njegovo carstvo.
    3. Dux interrogavit legatos quid velent.

    Riječi (samo nepoznate) – potražiti u rječniku na kraju EL.

    OdgovoriIzbriši
  5. Vincentius Parvus1. travnja 2017. u 00:34

    Analiza
    1. Legistisne Aesopi fabulas?
    1. Jeste li čitali Ezopove basne?
    Legistisne = 2. l. mn. ind. perf. akt. gl. lego, 3. legi, lectum – čitati: jeste li čitali?
    -ne = li (piše se zajedno s riječju ispred sebe)
    Aesopi = G jd. im. Aesopus, -i, m. – Ezop: Ezop
    fabulas = A mn. im. fabula, -ae, f. – priča; basna: basne

    2. Nonne servi in Sicilia, Euno et Cleone ducibus, pro libertate fortiter pugnaverunt?
    2. Zar se robovi na Siciliji pod vodstvom Euna i Kleona nisu hrabro borili za slobodu?
    Nonne = zar ne (upitna čestica)
    servi = N mn. im. servus, -i, m. – rob: robovi
    in = (prijedlog s abl.) u, na
    Sicilia, Abl. jd. im. Sicilia, -ae, f. – Sicilija: (na) Siciliji
    Euno = Abl. jd. im. Eunus, -i, m. – Eun
    et = (veznik) i
    Cleone = Abl. jd. im. Cleo, -onis, m. – Kleon
    ducibus, = Abl. mn. im. dux, ducis, m. – vođa: (pod vodstvom Euna i Kleona)
    pro = (prijedlog s abl.) za
    libertate = Abl. jd. im. libertas, -atis, f. – sloboda: (za) slobodu
    fortiter = (prilog) hrabro
    pugnaverunt? = 3. l. mn. ind. perf. akt. gl. pugno, 1. – boriti se: borili su se

    Rečenice
    II. dio
    1. In bello videtur, quid amor patriae possit.
    1. U ratu se vidi što može ljubav prema domovini.
    In = (prijedlog) u
    bello = Abl. jd. im. bellum, -i, n. – rat: (u) ratu
    videtur, = 3. l. jd. ind. pas. prez. gl. video, 2. vidi, visum – vidjeti: vidi se
    quid = A jd. zam. quid – što: što
    amor = N jd. im. amor, -oris, m. – ljubav: ljubav
    patriae = G jd. im. patria, -ae, f. – domovina: (prema) domovini
    possit. = 3. l. jd. konj. prez. akt. gl. possum, posse, potui – moći: može

    2. Notum est, cur Athenenses Socratem accusaverint.
    2. Poznato je zašto su Atenjani optužili Sokrata.
    Notum = N jd. prid. sr. notus 3 – poznat: poznato
    est, = 3. l. jd. ind. prez. akt. gl. sum, esse, fui – biti: je
    cur = (prilog) zašto
    Athenenses = N mn. im. Atheniensis, -is, m. – Atenjanin: Atenjani
    Socratem = A jd. im Socrates, -is m. – Sikrat: Sokrata
    accusaverint. = 3. l. mn. konj. perf. akt. gl. accuso, 1. – optužiti: optužili su

    OdgovoriIzbriši
  6. Vincentius Parvus3. travnja 2017. u 13:49

    U predzadnjem retku gornje analize treba ispraviti Sikrata u Sokrata, kao i još neke sitnice:
    Socratem = A jd. im. Socrates, -is, m. – Sokrat: Sokrata

    OdgovoriIzbriši
Pretplati se na: Objavi komentare (Atom)