Vježba 79.

Oratio obliqua
Rečenice
1. Milites dixerunt: "Parati sumus ad pugnandum." Milites dixerunt se ad pugnandum paratos esse.
2. Ariovistus Caesari respondit se prius in Galliam venisse quam populum Romanum. Cur in suas possessiones veniret?
3. Legatus militibus nuntiavit nondum tempus pugnae esse; castris se tenerent seque ex labore reficerent.
4. Dux dixit milites vicisse, quia fortiter pugnavissent.
Prijevod
1. Vojnici su rekli: "Spremni smo za borbu." Vojnici su rekli da su spremni za borbu.
2. Ariovist je Cezaru odgovorio da je on (Ariovist) došao u Galiju prije nego li rimski narod. Zašto dolazi na njegove teritorije?
3. Poslanik je javio vojnicima da još nije vrijeme za borbu; neka se zadrže u taboru i oporave od napora.
4. Zapovjednik je rekao da su vojnici pobijedili zato što su se junački borili.
Riječi
abecedno

  • miles, -litis, m

    vojnik

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • paratus, 3

    spreman, pripravan

  • sum, esse, fui

    biti

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • pugna, -ae, f

    bitka, borba

  • Ariovistus, -i, m

    Ariovist, germanski kralj

  • Caesar, -aris, m

    Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car

  • respondeo, 2. spondi, sponsum

    odgovarati

  • prius (prilog)

    prije

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • Gallia, -ae, f

    Galija, uglavnom današnja Francuska

  • venio, 4. veni, ventum

    doći

  • quam (uz komparativ)

    nego; kako, koliko; od

  • populus, -i, m

    narod

  • Romanus, 3

    rimski

  • cur (prilog)

    zašto

  • suus, 3

    svoj, njegov

  • possessio, -onis, f

    posjed, imutak

  • legatus, -i, m

    poslanik, izaslanik; zamjenik zapovjednika

  • militia, -ae, f

    vojna služba; rat

  • nuntio, 1.

    javljati, objaviti

  • nondum (prilog)

    još ne

  • tempus, -poris, n

    vrijeme, doba

  • teneo, 2. tenui, tentum

    držati, zadržati, imati

  • castra, -orum, n

    tabor

  • se castris tenere

    ostati u taboru

  • sequor, 3. secutus sum

    slijediti, pratiti

  • e, ex (prijedlog s abl.)

    iz, od, po, sa

  • labor, -oris, m

    rad, napor, trud

  • reficio, 3. feci, fectum

    okrijepiti;

    se reficere

    oporaviti se

  • dux, ducis, m

    vođa, vojskovođa, zapovjednik

  • vinco, 3. vici, victum

    pobjeđivati, pobijediti

  • quia (veznik)

    jer

  • fortiter (prilog)

    hrabro, junački

  • pugno, 1.

    boriti se

13 komentara

Vježba 78.

Odnosne (relativne) rečenice u konjunktivu
Rečenice
1. Populus tribunos plebis creavit, per quos a patriciis tutus esse posset.
2. Caesar equites praemittit, qui videant, quas in partes hostes iter faciant.
3. O fortunate adulescens, qui tuae virtutis Homerum praeconem inveneris!
4. Fuerunt, qui crederent Caesarem non ignarum Catilinae consilii fuisse.
5. Ea fuit Romana gens, quae victa quiescere nesciret.

XXX. Socrates et adulescentulus
Atheniensis quidam filium adulescentulum ad Socratem misit, qui indolem eius inspiceret. Tum Socrates: "Loquere igitur," inquit "adulescens, ut te videam."
Prijevod
1. Narod je izabrao pučke tribune, kako bi mogao biti zaštićen od patricija.
2. Cezar je naprijed poslao konjanike da oni vide na koje strane idu neprijatelji.
3. O, blaženi mladiću, jer si našao Homera za hvalitelja tvoje hrabrosti.
4. Bilo je onih koji su vjerovali da Cezaru nije bila nepoznata Katilinina nakana.
5. Takav je bio rimski narod, da se nije znao pobijeđen umiriti.

XXX. Sokrat i momčić
Neki je Atenjanin poslao sina momčića k Sokratu da ispita njegovu nadarenost. Tada Sokrat reče: "Govori dakle, mladiću, da te vidim."
Riječi
abecedno

  • populus, -i, m

    narod

  • tribunus, -i, m

    tribun

  • plebs, plebis, f

    narod, puk

  • tribunus plebis

    pučki tribun

  • creo, 1.

    birati; stvarati

  • per (prijedlog s akuz.)

    kroz, po, za, preko

  • qui, quae, quod

    koji, -a, -e

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • patricii, -orum, m

    patriciji, rimski plemići po rodu

  • tutus, 3

    siguran, zaštićen

  • possum, posse, potui

    moći

  • Caesar, -aris, m

    Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car

  • equitatus, -us, m

    konjaništvo

  • praemitto, 3. misi, missum

    naprijed poslati

  • video, 2. vidi, visum

    vidjeti; paziti, pobrinuti se

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • pars, partis, f

    dio, strana

  • hostis, -is, m

    neprijatelj (u ratu)

  • iter, itineris, n

    put, putovanje

  • facio, 3. feci, factum

    činiti, napraviti, počiniti

  • iter facere

    putovati, ići

  • o (usklik)

    o

  • fortunatus, 3

    sretan, blažen

  • adulescens, -ntis, m

    mladić

  • tuus, 3

    tvoj

  • virtus, -utis, f

    muževnost, hrabrost, krepost; vrlina

  • Homerus, -i, m

    Homer, pjesnik Ilijade i Odiseje

  • praeco, -onis, m

    glasnik, slavitelj, hvalitelj

  • invenio, 4. veni, ventum

    izumjeti, pronaći, naći

  • sum, esse, fui

    biti

  • credo, 3. credidi, creditum

    vjerovati; misliti

  • non (negacija)

    ne

  • ignarus, 3

    ne znajući, nevješt

  • Catilina, -ae, m

    Katilina, poznati vođa urote protiv rimske republike

  • consilium, -i, n

    savjet, odluka; namjera

  • Romanus, 3

    rimski

  • gens, -ntis, f

    pleme, rod; narod

  • vinco, 3. vici, victum

    pobjeđivati, pobijediti

  • quiesco, 3. quievi, quietum

    mirovati, počivati

  • nescio, 4.

    ne znati

  • Socrates, -is, m

    Sokrat, grčki filozof

  • et (veznik)

    i, te

  • adulescentulus, -i, m

    momčić

  • Atheniensis, -is, m

    Atenjanin

  • quidam, quaedam, quiddam (quoddam)

    netko, neki

  • filius, -i, m

    sin

  • ad (prijedlog s akuz.)

    za; k, do, po, kod, na; pred

  • mitto, 3. misi, missum

    slati

  • indoles, -is, f

    prirodne sposobnosti, nadarenost

  • eius, 3

    njegov

  • inspicio, 3. spexi, spectum

    promatrati, ispitati

  • tum (prilog)

    tada, onda

  • loquor, 3. locutus sum

    govoriti

  • igitur (veznik)

    dakle, stoga

  • inquam (nepotpuni glagol)

    kažem

  • ut (veznik)

    1. (namjerni) da; 2. (posljedični) da, te; 3. (vremenski) kako, čim; 4. (dopusni) iako, makar; 5. (poredbeni) kako, kao

4 komentara

Vježba 77.

Irealne pogodbene rečenice
Rečenice
1. Si velles, posses. Si voluisses, poutuisses.
2. Nisi Alexander essem, vellem esse Diogenes.
3. Si tacuisses, philosophus mansisses.
4. Galli urbe Roma potiti essent, nisi clangor anserum subito ortus esset.
5. Si diligentior esses, a magistro laudareris.
6. Nisi concordes essemus, res publica nostra valida non esset.

1. Da ljudi ne rade, ne bi bili ljudi.
2. Da nisam primio tvoje pismo, ne bih otputovao.

XXVIII. Theophrasti dictum
Theophrastus philosophus cuidam in convivio prorsus tacenti "Si stultus es," inquit "facis sapienter, si sapiens, stulte."

XXIX. De superstitioso homine
Superstitiosi hominis caligas mures arroserant. Hac re commotus ille Catonem consuluit, quid mali id ostenderet. Is autem "Non est ostentum," inquit "quod mures arroserunt caligas; at si caligae arrosisstent mures, id fuisset ostentum."
Prijevod
1. Da hoćeš, mogao bi. Da si htio, bio bi mogao.
2. Da nisam Aleksandar, htio bih biti Diogen.
3. Da si šutio, bio bi ostao filozof.
4. Gali bi bili osvojili grad Rim da nije iznenada počelo gakanje gusaka.
5. Da si vrjedniji, učitelj bi te pohvalio.
6. Da nismo složni, naša država ne bi bila jaka.

1. Nisi homines laborarent, homines non essent.
2. Nisi epistulam tuam accepissem, profectus non essem.

XXVIII. Teofrastova uzrečica
Filozof Teofrast koji je na gozbi potpuno šutio reče: "Ako je lud, izgleda mudro; ako je mudar, ludo."

XXIX. O praznovjernom čovjeku
Praznovjernom čovjeku miševi su nagrizali čizme. Tako je Katona potresao onaj koji ga je pitao za savjet, što je onaj zao navijestio. On pak reče: "Nije čudo, kome miševi nagrizu čizme, ali čizme da nagrizu miševe, to je čudo."
Riječi
abecedno

  • volo, velle, volui

    htjeti, željeti

  • possum, posse, potui

    moći

  • nisi (veznik)

    ako ne, da ne; uz negaciju: osim, samo

  • Alexander, -dri, m

    Aleksandar

  • Diogenes, -is, m

    Diogen, grčki filozof

  • taceo, 2. tacui, tacitum

    šutjeti

  • philosophus, -i, m

    filozof

  • sum, esse, fui

    biti

  • maneo, 2. mansi, mansum

    ostati

  • Galli, -orum, m

    Gali, skupno ime za keltska plemena u današnjoj Francuskoj

  • urbs, urbis, f

    grad

  • Roma, -ae, f

    Rim

  • potior, 4. (s abl.)

    dokopati se, osvojiti

  • clangor, -oris, m

    gakanje

  • anser, -eris, m/f

    gusak, guska

  • subito (prilog)

    iznenada, neočekivano

  • orior, 4. ortus sum

    nastati, početi

  • si (veznik)

    ako, da, kad

  • diligenter (prilog)

    marljivo, brižljivo, brižno

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • magister, -tri, m

    učitelj

  • laudo, 1.

    hvaliti

  • concors, -rdis

    složan

  • res, rei, f

    stvar, djelo; pojava; sadržaj

  • publicus, 3

    javni, narodni, državni

  • res publica

    država

  • noster, -stra, -strum

    naš

  • validus, 3

    jak, čvrst

  • non (negacija)

    ne

  • homo, -minis, m

    čovjek

  • laboro, 1.

    raditi

  • epistula, -ae, f

    psimo

  • tuus, 3

    tvoj

  • accipio, 3. cepi, ceptum

    primati, preuzeti

  • proficiscor, 3. fectus sum

    krenuti, poći; otputovati

  • Theophrastus, -i, m

    Teofrast, grčki filozof

  • dictum, -i, n

    uzrečica

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • convivium, -i, n

    gozba

  • prorsus (prilog)

    sasvim, potpuno

  • stultus, 3

    lud, budalast

  • inquam (nepotpuni glagol)

    kažem

  • facio, 3. feci, factum

    činiti, napraviti, počiniti

  • sapienter (prilog)

    mudro, pametno

  • sapiens, -ntis

    mudar, pametan

  • stulte (prilog)

    ludo, glupo

  • de (prijedlog s abl.)

    o

  • superstitiosus, 3

    praznovjeran

  • caliga, -ae, f

    čizma

  • mus, muris, m

    miš

  • arrodo, 3. rosi, rosum

    nagristi, naglodati

  • commoveo, 2. movi, motum

    potresti, uzbuditi, ganuti

  • ille, illa, illud

    onaj

  • Cato, -onis, m

    Katon, ime dvojice znamenitih Rimljana: Katona Starijega i Katona Mlađega (Utičkoga)

  • consulo, 3. sului, sultum

    vijećati; (s akuz.) pitati za savjet; (s dat.) brinuti se

  • quis, quid

    tko, što; netko, nešto

  • malus, 3

    zao, opak, loš

  • is, ea, id

    onaj, on; takav

  • ostendo, 3. ostendi, (ostentatum)

    pokazati, navijestiti

  • autem (veznik)

    a, pak, no

  • ostentum, -i, n

    čudo

  • at (veznik)

    a, ali

2 komentara

Vježba 76.

Pogodbene (kondicionalne) rečenice: realne i potencijalne
Rečenice
1. Si vis esse sanus, ablue saepe manus.
2. Si laboraveris, habebis.
3. Nisi errorem confessus eris, magister tibi irascetur.
4. Si dicamus mundum creatum esse, erremus.
5. Tempus me deficiat, si Hannibalis proelia describere velim.
6. Haec si tecum patria loquatur, nonne impetrare debeat?

1. Ako neprijatelji prijeđu naše granice, navalit ćemo na njih.
2. Ako ne bismo suzbijali praznovjerje, ne bismo bili razboriti.

Prijevod
1. Ako hoćeš biti zdrav, često peri ruke.
2. Ako uradiš, imat ćeš.
3. Ako ne priznaš grešku, učitelj će se ljutiti na tebe.
4. Ako bismo rekli da je svijet stvoren, pogriješili bismo.
5. Nedostajalo bi mi vremena kad bih htio opisati Hanibalove bitke.
6. Kad bi to s tobom govorila domovina, zar ne bi morala postići?

1. Si hostes fines nostros transgressi erunt, aggredimur eos.
2. Nisi superstitionem repellamus, prudentes non simus.

Riječi
abecedno

  • si (veznik)

    ako, da, kad

  • volo, velle, volui

    htjeti, željeti

  • sanus, 3

    zdrav

  • abluo, 3. ui, utum

    ispirati, prati

  • saepe (prilog)

    često

  • manus, -us, f

    ruka

  • laboro, 1.

    raditi

  • habeo, 2. habui, habitum

    imati; držati, smatrati

  • nisi (veznik)

    ako ne, da ne; uz negaciju: osim, samo

  • error, -oris, m

    zabluda; lutanje

  • confiteor, 2. fessus sum

    priznati, očitovati

  • magister, -tri, m

    učitelj

  • irascor, 3. — (s dat.)

    srditi se, ljutiti se

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • mundus, -i, m

    svijet, svemir

  • creo, 1.

    birati; stvarati

  • erro, 1.

    griješiti; lutati, skitati se, potucati se

  • tempus, -poris, n

    vrijeme, doba

  • deficio, 3. feci, fectum

    nedostajati

  • Hannibal, -alis, m

    Hanibal, glasoviti kartaški vojskovođa

  • proelium, -i, n

    boj, bitka

  • describo, 3. scripsi, scriptum

    opisivati

  • hic, haec, hoc

    ovaj; ovdašnji, naš

  • patria, -ae, f

    domovina, zavičaj

  • loquor, 3. locutus sum

    govoriti

  • nonne (upitna čestica)

    za ne

  • impetro, 1.

    izraditi, postići

  • debeo, 2. ui, itum

    morati

  • hostis, -is, m

    neprijatelj (u ratu)

  • finis, -is, m

    međa, granica;

  • noster, -stra, -strum

    naš

  • transgreditor, 3. gressus sum

    prijeći

  • aggredior, 3. gressus sum (s akuz.)

    navaliti, napadati

  • superstitio, -onis, f

    praznovjerje

  • repello, 3. puli, pulsum

    odbiti, suzbiti, odvraćati

  • prudens, -ntis

    razborit, mudar

  • sum, esse, fui

    biti

2 komentara

Vježba 75.

Posljedične rečenice sa quin
Rečenice
1. Nemo est, quin erret.
2. Nihil est in rerum natura, quin mutetur.
3. Nullus civis est, quin libertatis inimicos oderit.
4. Quis dubitat, quin in labore progressus rei publicae nostrae consistat?
5. Non multum affuit, quin Roma ab Hannibale caperetur.

1. Nijedan jezik nije tako težak da se ne bi mogao naučiti.
2. Gaj Grakho nije ništa propustio da sruši vlast optimata.

XXVII. De Saturnaliorum origine
Primi cultores Italiae Aborigines fuerunt, quorum rex Saturnus tam iustus fuisse dicitur, ut neque serviverit quisquam sub illo neque quicquam privatae rei habuerit. Omnia communia et indivisa fuerunt, velut omnibus unum patrimonium esset. Ob cuius temporis memoriam imperatum est, ut Saturnalibus servi cum dominis in conviviis accubarent.
Prijevod
1. Nema nikoga koji ne griješi (ili: koji ne bi griješio).
2. Nema ničega u prirodi, a da se ne mijenja (ili: a da se ne bi mijenjalo).
3. Nema nijednoga građanina koji ne mrzi neprijatelje slobode.
4. Tko sumnja da se napredak naše države osniva na radu?
5. Nije trebalo mnogo da Rim bude osvojen od Hanibala.

1. Nulla lingua ita difficilis est, quin disci possit.
2. Gaius Gracchus nihil praetermisit, quin potestatem optimatium everteret.

XXVII. O podrijetlu Saturnalija
Prvi stanovnici Italije bili su Aborigini, čiji je kralj Saturn, govori se, bio tako pravedan da niti je itko pod njim robovao niti je posjedovao imetak. Sve je bilo zajedničko i nepodijeljeno kao da je svima bila jedna očevina. Na to vrijeme vlada uspomena da su na gozbama u Saturnalijama za stolom ležali robovi s gospodarima.
Riječi
abecedno

  • nemo, nullius, m

    nitko, nijedan

  • sum, esse, fui

    biti

  • quin (veznik)

    da ne, da; koji ne

  • nihil, nullius rei, n

    ništa

  • res, rei, f

    stvar, djelo; pojava; sadržaj

  • natura, -ae, f

    priroda

  • rerum natura

    priroda

  • muto, 1.

    mijenjati, promijeniti

  • civis, -is, m

    građanin, sugrađanin

  • libertas, -atis, f

    sloboda

  • inimicus, -i, m

    neprijatelj

  • odi, odisse

    mrziti

  • quis, quid

    tko, što; netko, nešto

  • dubito, 1.

    sumnjati

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • labor, -oris, m

    rad, napor, trud

  • progressus, -us, m

    napredak

  • publicus, 3

    javni, narodni, državni

  • res publica

    država

  • noster, -stra, -strum

    naš

  • consisto, 3. stiti, —

    osnivati se na

  • non (negacija)

    ne

  • multus, 3

    mnogi

  • adsum, adesse, affui

    biti prisutan; (s dat.) pomoći

  • Roma, -ae, f

    Rim

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • Hannibal, -alis, m

    Hanibal, glasoviti kartaški vojskovođa

  • capio, 3. cepi, captum

    hvatati, uzeti, osvojiti, zarobiti, obuzeti, pograbiti

  • lingua, -ae, f

    jezik, govor

  • difficilis, -e

    težak, mučan

  • disco, 3. didici, —

    učiti (se), naučiti

  • possum, posse, potui

    moći

  • Gaius, -i, m

    Gaj, rimsko muško osobno ime

  • Gracchus, -i, m

    Grakho, ime dvojice slavnih pučkih tribuna, koji su u Rimu ubijeni kad su nastojali provesti agrarnu reformu

  • praetermitto, 3. misi, missum

    propuštati

  • potestas, -atis, f

    moć, vlast

  • optimates, -ium, m

    optimati

  • everto, 3. verti, versum

    razoriti, uništiti, srušiti

  • de (prijedlog s abl.)

    o

  • Saturnalia, -iorum, n

    Saturnalije, rimska svetkovina

  • origo, -ginis, f

    podrijetlo, izvor

  • primus, 3

    prvi

  • cultor, -oris, m

    stanovnik

  • Italia, -ae, f

    Italija

  • Aborigines, -um, m

    Aborigini; prastanovnici, starosjedioci

  • qui, quae, quod

    koji, -a, -e

  • rex, regis, m

    kralj

  • Saturnus, -i, m

    Saturn, rimski bog usjeva

  • tam (prilog)

    tako

  • iustus, 3

    pravedan, pravičan

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • ut (veznik)

    1. (namjerni) da; 2. (posljedični) da, te; 3. (vremenski) kako, čim; 4. (dopusni) iako, makar; 5. (poredbeni) kako, kao

  • neque (veznik)

    i ne, niti

  • servio, 4.

    robovati, služiti

  • quisquam, quidquam

    itko, išta

  • sub (prijedlog s akuz. i abl.)

    pod

  • quicquam

    itko, išta

  • privatus, 3

    osoban, privatan

  • res privata

    imutak

  • habeo, 2. habui, habitum

    imati; držati, smatrati

  • omnis, -e

    sav; svaki

  • communis, -e

    zajednički, opći

  • et (veznik)

    i, te

  • indivisus, 3

    nepodijeljen

  • velut (prilog)

    kao, na primjer

  • unus, 3

    jedan, jedini

  • patrimonium, -i, n

    očevina, imovina

  • ob (prijedlog s akuz.)

    zbog

  • tempus, -poris, n

    vrijeme, doba

  • memoria, -ae, f

    pamćenje, sjećanje, uspomena

  • impero, 1.

    zapovijedati; vladati

  • servus, -i, m

    rob

  • cum (prijedlog s abl.)

    s, sa

  • dominus, -i, m

    gospodar

  • convivium, -i, n

    gozba

  • accubo, 1.

    ležati za stolom

2 komentara

Vježba 74.

Posljedične (konsekutivne) rečenice sa ut
Rečenice
1. Sol efficit, ut omnia floreant.
2. Tanta multitudo stellarum est, ut enumerari non possint.
3. Atticus sic Graece loquebatur, ut Athenis natus esse videretur.
4. Tres filii Saturni mundum inter se ita partiti sunt, ut Iuppiter caelum et terram, Neptunus mare, Pluto inferos acceperit.
5. Cicero "Siciliam" inquit "Verres ita vexavit, ut ea in antiquum statum restitui non possit."
6. Thrasybulo contigit, ut patriam a triginta tyrannis liberaret.

1. Pilad je tako volio Oresta da je htio umrijeti na nj.
2. Često se dogodilo da su robovi dizali ustanke.
Prijevod
1. Sunce čini da sve cvate.
2. Toliko je mnoštvo zvijezda da se ne mogu izbrojiti.
3. Atik je tako govorio grčki da se činilo da je rođen u Ateni.
4. Tri Saturnova sina tako su među sobom podijelili svijet da je Jupiter preuzeo nebo i zemlju, Neptun more, a Pluton podzemlje.
5. Ciceron reče: "Ver je tako opustošio Siciliju da se ona ne može vratiti u prijašnje stanje."
6. Trazibulu je uspjelo da oslobodi domovinu od trideset tirana.

1. Pilades Orestem ita maluit, ut pro eo mori vellet.
2. Saepe factum est, ut servi seditiones facerent.
Riječi
abecedno

  • sol, solis, m

    sunce

  • efficio, 3. feci, fectum

    izvršiti, činiti

  • ut (veznik)

    1. (namjerni) da; 2. (posljedični) da, te; 3. (vremenski) kako, čim; 4. (dopusni) iako, makar; 5. (poredbeni) kako, kao

  • omnis, -e

    sav; svaki

  • floreo, 2. ui, —

    cvjetati, cvasti

  • tantus, 3

    tolik, tako velik

  • multitudo, -dinis, f

    mnoštvo

  • stella, -ae, f

    zvijezda

  • sum, esse, fui

    biti

  • enumero, 1.

    izbrojiti

  • non (negacija)

    ne

  • possum, posse, potui

    moći

  • Atticus, -i, m

    Atik, najprisniji prijatelj Ciceronov

  • sic (prilog)

    tako

  • Graecus, 3

    grčki

  • loquor, 3. locutus sum

    govoriti

  • Athenae, -arum, f

    Atena, kulturno središte stare Grčke

  • nascor, 3. natus sum

    roditi se

  • videor, 2. visus sum

    čini se da

  • tres, tria

    tri

  • filius, -i, m

    sin

  • Saturnus, -i, m

    Saturn, rimski bog usjeva

  • mundus, -i, m

    svijet, svemir

  • inter (prijedlog s akuz.)

    među, između

  • ita (prilog)

    tako, na taj način

  • partior, 4.

    dijeliti, podijeliti

  • Iuppiter, Iovis, m

    Jupiter, najviši bog kod Rimljana

  • caelum, -i, n

    nebo; podneblje

  • et (veznik)

    i, te

  • terra, -ae, f

    zemlja

  • Neptunus, -i, m

    Neptun, bog mora kod Rimljana

  • mare, maris, n

    more

  • Pluto, -onis, m

    Pluton, grčki bog podzemlja

  • inferi, -orum, m

    podzemni svijet

  • accipio, 3. cepi, ceptum

    primati, preuzeti

  • Cicero, -onis, m

    Ciceron, slavni rimski govornik

  • Sicilia, -ae, f

    Sicilija

  • inquam (nepotpuni glagol)

    kažem

  • Verres, -is, m

    Ver, propretor (namjesnik) na Siciliji, osuđen zbog pljačke

  • vexo, 1.

    uznemiriti, izmučiti

  • is, ea, id

    onaj, on; takav

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • antiquus, 3

    star, starinski, drevan

  • status, -us, m

    stanje

  • restituo, 3. ui, utum

    obnoviti, vratiti

  • Thrasybulus, -i, m

    Trazibul, oslobodio je Atenu od tridesetorice tirana

  • contingit, 3. contigit

    događa se; uspijeva, polazi za rukom

  • patria, -ae, f

    domovina, zavičaj

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • triginta

    trideset

  • tyrannus, -i, m

    tiranin, silnik

  • libero, 1.

    oslobađati, osloboditi

  • Pylades, -is, m

    Pilad, vjerni drug Orestov

  • Orestes, -is, m

    Orest, sin Agamemnonov

  • malo, malle, malui

    voljeti

  • pro (prijedlog s abl.)

    za

  • morior, 3. mortuus sum

    umrijeti

  • volo, velle, volui

    htjeti, željeti

  • saepe (prilog)

    često

  • facio, 3. feci, factum

    činiti, napraviti, počiniti

  • servus, -i, m

    rob

  • seditio, -onis, f

    ustanak

  • seditionem facio, 3. feci, factum

    dizati ustanak

4 komentara

Vježba 73.

Poredbene (komparativne) rečenice
Rečenice
1. Tantum scimus, quantum memoriā tenemus.
2. Ut sementem feceris, ita metes.
3. Nunc alia ratione bella gerenda sunt atque antea gerebantur.
4. Quot linguas calles, tot homines vales.
5. Caesar et Crassus et Pompeius se coniunxerunt, velut si imperium inter se dividere vellent.
6. Brutus, tamquam si prolapsus cecidisset, terram osculatus est.
7. Post cladem Cannensem Romani Varronem consulem exceperunt, quasi vicisset, non victus esset.

1. Zrak je to gušći što je bliži zemlji.
2. Silan strah obuze Rimljane kao da je Hanibal već pred vratima.
3. Neprijatelji su slavili pobjedu kao da su već pobijedili.
Prijevod
1. Toliko znamo koliko pamtimo.
2. Kako posiješ, tako ćeš i žeti.
3. Sada se ratovi moraju voditi na drugačiji način, nego što su se prije vodili.
4. Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš.
5. Cezar, Kras i Pompej združili su se kao da među sobom žele podijeliti carstvo.
6. Brut, kao da je posrnuvši pao, poljubio je zemlju.
7. Nakon kanskoga poraza Rimljani su primili konzula Varona kao da je pobijedio, a ne bio pobijeđen.

1. Aer eo densior, quo propior terrae est.
2. Ingens timor Romanos cepit, tamquam si Hannibal iam ante portas esset.
3. Hostes victoriam celebraverunt, velut si iam vicissent.
Riječi
abecedno

  • tantum ... quantum

    toliko ... koliko

  • scio, 4.

    znati

  • memoria, -ae, f

    pamćenje, sjećanje, uspomena

  • teneo, 2. tenui, tentum

    držati, zadržati, imati

  • memoria tenere

    pamtiti

  • ut (veznik)

    1. (namjerni) da; 2. (posljedični) da, te; 3. (vremenski) kako, čim; 4. (dopusni) iako, makar; 5. (poredbeni) kako, kao

  • sementis, -is, f

    sjetva

  • facio, 3. feci, factum

    činiti, napraviti, počiniti

  • ita (prilog)

    tako, na taj način

  • meto, 3. (messem feci), messum

    žeti

  • nunc (prilog)

    sada

  • alius, -a, -ud

    drugi

  • ratio, -onis, f

    račun; način; uzrok; razbor

  • bellum, -i, n

    rat

  • gero, 3. gessi, gestum

    nositi; raditi, vršiti

  • bellum gerere

    ratovati, voditi rat

  • sum, esse, fui

    biti

  • atque (veznik)

    i, pa, te; drugačiji nego

  • antea (prilog)

    prije

  • quot (nesklon. pridjev)

    koliko

  • quot ... tot

    koliko ... toliko

  • lingua, -ae, f

    jezik, govor

  • calleo, 2. ui, —

    biti vješt, znati

  • homo, -minis, m

    čovjek

  • valeo, 2. valui, —

    biti zdrav; vrijediti

  • Caesar, -aris, m

    Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car

  • et (veznik)

    i, te

  • Crassus, -i, m

    Kras, član prvog trijumvirata

  • Pompeius, -i, m

    Pompej, rimski vojskovođa i državnik

  • coniungo, 3. iunxi, iunctum

    združiti, sjediniti

  • velut (prilog)

    kao, na primjer;

    velut si (veznik)

    kao da

  • imperium, -i, n

    vlast; carstvo

  • inter (prijedlog s akuz.)

    među, između

  • divido, 3. visi, visum

    dijeliti; rastavljati; razdijeliti

  • volo, velle, volui

    htjeti, željeti

  • Brutus, -i, m

    Brut, ime prvoga konzula; ime poznatog urotnika protiv Cezara

  • tamquam si (veznik)

    kao da

  • prolabor, 3. lapsus sum

    posrnuti

  • cado, 3. cecidi, – (casurus)

    pasti, poginuti

  • terra, -ae, f

    zemlja

  • osculor, 1.

    poljubiti

  • post (prijedlog s akuz.)

    iza, poslije

  • clades, -is, f

    nesreća, poraz

  • Cannensis, -e

    kanski, koji pripada gradu Cannesu

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • Varro, -onis, m

    Varon (Gaj Terencije), rimski konzul u bitki kod Kane

  • consul, -ulis, m

    konzul, najviši službenik u Rimu

  • excipio, 3. cepi, ceptum

    izvaditi, uhvatiti; primiti

  • quasi (veznik)

    kao da; tako reći

  • vinco, 3. vici, victum

    pobjeđivati, pobijediti

  • non (negacija)

    ne

  • aer, aeris, m

    zrak

  • densus, 3

    gust

  • eo ... quo

    to ... što

  • propior, -ius

    bliži

  • ingens, -ntis

    golem, silan

  • timor, -oris, m

    bojazan, strah

  • capio, 3. cepi, captum

    hvatati, uzeti, osvojiti, zarobiti, obuzeti, pograbiti

  • Hannibal, -alis, m

    Hanibal, glasoviti kartaški vojskovođa

  • iam (prilog)

    već, sad već

  • ante (prijedlog s akuz.)

    pred, ispred, prije

  • porta, -ae, f

    vrata

  • hostis, -is, m

    neprijatelj (u ratu)

    • victoria, -ae, f

    pobjeda

  • celebro, 1.

    slaviti

4 komentara

Vježba 72.

Dopusne (koncesivne) rečenice
Rečenice
1. Salonae, etsi terra marique obsidebantur, fortitudine civium obsidione se liberaverunt.
2. Arion, etiamsi a nautis in mare iactus est, mortem effugit.
3. Hannibal, quamquam Romanos saepe vicit, rem publicam Romanam evertere non potuit.
4. Socrates, cum e custodia facile educi posset, tamen noluit.
5. Licet ipsa ambitio vitium sit, frequenter tamen causa est virtutum.
6. Quod turpe est, quamvis occultetur, honestum fieri non potest.
7. Ut desint vires, tamen est laudanda voluntas.

1. Iako su Dalmati bili pobijeđeni od Rimljana, nisu htjeli mirovati.
2. Premda je Miltijad spasio Atenu, nije izbjegao zavist svojih sugrađana.
3. Premda je Krez bio bogat, nije bio sretan.

XXVI. Tiberius Gracchus de misera plebis Romanae condicione
Ferae in Italia degentes latebras habent suas et cubilia, iis vero hominibus, qui pro Italia pugnant vitamque deponunt, nullius rei nisi aeris et lucis est communitas. Domibus privati cum uxoribus et liberis vagantur. Pro alieno luxu et divitiis pugnant atque moriuntur et, cum orbis terrarum domini dicantur, ne unam quidem glebam terrae possident.
Prijevod
1. Iako je bio opsjedan na kopnu i moru, Salona se hrabrošću građana oslobodila opsade.
2. Arion je izbjegao smrt, iako je bio bačen u more od mornara.
3. Premda je često pobjeđivao Rimljane, Hanibal nije mogao uništiti rimsku državu.
4. Premda se Sokrat lako mogao izvesti iz zatvora, ipak nije htio.
5. Iako je sama ambicija mana, ipak je često izvor vrlina.
6. Što je sramotno, ma kako se skrivalo, ne može postati pošteno.
7. Makar nedostaju snage, ipak je spremnost hvale vrijedna.

1. Etsi Dalmatae a Romanis victi erant, quiescere noluerunt.
2. Quamquam Miltiades Athenas servaverit, invidiam civium suorum non effugit.
3. Quamquam Croesus dives fuerit, felix non fui.

XXVI. Tiberije Grakho o bijednom stanju rimskog naroda
Zvijerima u Italiji koji su živjele u skrovištima i imale svoje jazbine te čovjeku, koji se za Italiju borio i život izgubio, zaista ništa osim zraka i svjetla nije zajedničko. S ženama i djecom skitali su se po privatnim kućama. Za tuđe se se raskoši i bogatstva borili i umirali, dok su gospodari svijeta pričali, niti jednu grudu zemlje posjedovali.
Riječi
abecedno

  • Salonae, -arum, f

    Salona, danas Solin

  • etsi (veznik)

    iako, ako i

  • terra, -ae, f

    zemlja

  • terra marique

    na kopnu i na moru

  • obsideo, 2. sedi, sessum

    opsjedati, opkoliti

  • fortitudo, -dinis, f

    hrabrost, junaštvo

  • civis, -is, m

    građanin, sugrađanin

  • obsidio, -onis, f

    opsjedanje, opsada

  • libero, 1.

    oslobađati, osloboditi

  • Arion, -onis, m

    Arion, grčki pjesnik i glazbenik

  • etiamsi (veznik)

    iako, premda

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • nauta, -ae, m

    mornar

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • mare, maris, n

    more

  • iacio, 3. ieci, iactum

    bacati

  • sum, esse, fui

    biti

  • mors, mortis, f

    smrt

  • effugio, 3. fugi, —

    pobjeći, uteći, umaknuti, izbjeći

  • Hannibal, -alis, m

    Hanibal, glasoviti kartaški vojskovođa

  • quamquam (veznik)

    premda

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • saepe (prilog)

    često

  • vinco, 3. vici, victum

    pobjeđivati, pobijediti

  • res, rei, f

    stvar, djelo; pojava; sadržaj

  • publicus, 3

    javni, narodni, državni

  • res publica

    država

  • everto, 3. verti, versum

    razoriti, uništiti, srušiti

  • non (negacija)

    ne

  • possum, posse, potui

    moći

  • Socrates, -is, m

    Sokrat, grčki filozof

  • cum (veznik)

    kad; budući da; premda; dok

  • e, ex (prijedlog s abl.)

    iz, od, po, sa

  • custodia, -ae, f

    čuvanje; zatvor

  • facile (prilog)

    lako, bez truda

  • educo, 3. duxi, ductum

    izvesti, izvoditi

  • tamen (prilog)

    ipak

  • nolo, nolle, nolui

    ne htjeti

  • licet (veznik)

    makar, iako

  • ipse, ipsa, ipsum

    sam (glavom)

  • ambitio, -onis, f

    častohleplje, slavičnost, taština

  • vitium, -i, n

    mana, pogreška

  • frequenter (prilog)

    često, u velikom broju

  • causa, -ae, f

    uzrok, izvor; parnica; stvar

  • virtus, -utis, f

    muževnost, hrabrost, krepost; vrlina

  • quod (veznik)

    što, jer

  • turpis, -e

    sramotan, ružan

  • quamvis (veznik)

    ma kako, iako

  • occulto, 1.

    prikrivati, sakrivati, tajiti

  • honestus, 3

    častan, pošten

  • fio, fieri, factus sum

    postati; dogoditi se, zbivati se

  • Dalmatae, -arum, m

    Dalmati, ilirsko pleme

  • quiesco, 3. quievi, quietum

    mirovati, počivati

  • Miltiades, -is, m

    Miltijad, atenski vojskovođa

    • Athenae, -arum, f

    Atena, kulturno središte stare Grčke

  • servo, 1.

    čuvati, održavati; spasiti

  • invidia, -ae, f

    zavist

  • suus, 3

    svoj, njegov

  • Croesus, -i, m

    Krez, lidijski kralj

  • dives, -vitis

    bogat

  • felix, -icis

    sretan, povoljan

  • Tiberius, -i, m

    Tiberije, rimsko osobno ime

  • Gracchus, -i, m

    Grakho, ime dvojice slavnih pučkih tribuna, koji su u Rimu ubijeni kad su nastojali provesti agrarnu reformu

  • de (prijedlog s abl.)

    o

  • miser, -era, -erum

    bijedan, kukavan

  • plebs, plebis, f

    narod, puk

  • Romanus, 3

    rimski

  • condicio, -onis, f

    položaj, stanje; uvjet

  • fera, -ae, f

    zvijer

  • Italia, -ae, f

    Italija

  • dego, 3. —, —

    živjeti

  • latebra, -ae, f

    skrovište

  • habeo, 2. habui, habitum

    imati; držati, smatrati

  • et (veznik)

    i, te

  • cubile, -is, n

    ležaj, jazbina

  • eo, ire, ii, itum

    ići; prolaziti, teći

  • vero (prilog)

    zaista; (veznik) a, pak

  • homo, -minis, m

    čovjek

  • qui, quae, quod

    koji, -a, -e

  • pro (prijedlog s abl.)

    za

  • pugno, 1.

    boriti se

  • vita, -ae, f

    život

  • depono, 3. posui, positum

    položiti; gubiti

  • nihil, nullius rei, n

    ništa

  • nisi (veznik)

    ako ne, da ne; uz negaciju: osim, samo

  • aer, aeris, m

    zrak

  • lux, lucis, f

    svjetlo, svjetlost

  • communis, -e

    zajednički, opći

  • domus, -us, f

    dom, kuća

  • privatus, 3

    osoban, privatan

  • cum (prijedlog s abl.)

    s, sa

  • uxor, -oris, f

    žena, supruga

  • liberi, -orum, m

    djeca

  • vagor, 1.

    lutati, skitati se, potucati se

  • alienus, 3

    tuđ

  • luxus, -us, m

    raskoš

  • divitiae, -arum, f

    bogatstvo

  • ac, atque (veznik)

    i, pa, te

  • morior, 3. mortuus sum

    umrijeti

  • orbis, -is, m

    krug; svijet

  • orbis terrarum

    svijet

  • dominus, -i, m

    gospodar

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • ne...quidem

    ni, niti

  • unus, 3

    jedan, jedini

  • gleba, -ae, f

    gruda

  • possideo, 2. sedi, sessum

    posjedovati, imati u svojoj vlasti

2 komentara

Vježba 71.

Uzročne (kauzalne) rečenice
Rečenice
1. Nemo prudens punit, quia peccatum est, sed ne peccetur.
2. Mulieres Ardubae, quoniam libertatem servare non poterant, in fulmen se cum infantibus praecipitaverunt.
3. Scipio Maior, quod Africam domuerat, Africanus appellatus est.
4. Lacedaemonii Themistoclem accusaverunt, quod societatem cum rege Persarum fecisset.
5. Hannibal captivos Romanos, cum a suis redempti non essent, venumdedit.
6. Alcibiades, cum in Graecia tutus non esset, in Asiam profugit.

1. Roditelje moramo poštovati jer su nas rodili i odgojili.
2. Rimljani se radovahu što je Oktavijan pobijedio Antonija i Kleopatru.
3. Budući da je Paris oteo Helenu, Grci zavojštiše na Troju.

XXV. Salse dictum
Homo quidam facetus medicos beatos dicebat, quod successus eorum sol intueretur, errores terra operiret.
Prijevod
1. Nitko razborit ne kažnjava jer se pogriješilo, nego da se ne griješi.
2. Žene Ardube, budući da nisu mogle sačuvati slobodu, strmoglavile su se u rijeku s nejakom djecom.
3. Scipion Stariji nazvan je Afrički jer je pokorio Afriku.
4. Lakedemonjani su optužili Temistokla zato što je sklopio savez s Perzijskim carem.
5. Hanibal je prodavao Rimske zarobljenike, jer nisu bili od svojih otkupljeni.
6. Alkibijad, kako nije bio siguran u Grčkoj, pobjegao je u Aziju.

1. Parentes colere debemus, quia nos genuerunt et educaverunt.
2. Romani gaudebant, quod Octavianus Antonium et Cleopatram vicit.
3. Cum Paris Helenam rapuisset, Graeci Troiae bellum intulerunt.

XXV. Duhovito rečeno
Neki je šaljivi čovjek rekao da su liječnici sretni jer je njihove uspjehe promatralo sunce, a pogreške pokrila zemlja.
Riječi
abecedno

  • nemo, nullius, m

    nitko, nijedan

  • prudens, -ntis

    razborit, mudar

  • punio, 4.

    kazniti

  • quia (veznik)

    jer

  • pecco, 1.

    griješiti, pogriješiti

  • sed (veznik)

    nego, ali

  • ne (negacija)

    ne, da ne; (veznik) da ne

  • mulier, -eris, f

    žena

  • Arduba, -ae, f

    Arduba, ilirski grad, vjerojatno današnji Vranduk u Bosni i Hercegovini

  • quoniam (veznik)

    kad već, jer, budući da

  • libertas, -atis, f

    sloboda

  • servo, 1.

    čuvati, održavati; spasiti

  • possum, posse, potui

    moći

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • fulmen, -minis, n

    munja

  • cum (prijedlog s abl.)

    s, sa

  • infans, -ntis, m/f

    nejako dijete

  • praecipito, 1.

    strmoglaviti, srušiti

  • Scipio, -onis, m

    Scipion, ime dvojice znamenitih rimskih vojskovođa

  • maior, maius (komparativ pridjeva magnus, 3)

    veći

  • Maior

    uz ime znači: Stariji, npr.

    Cato Maior

    Katon Stariji

  • quod (veznik)

    što, jer

  • Africa, -ae, f

    Afrika

  • domo, 1. domui, domitum

    pokoriti

  • Africanus

    Afrički (nadimak dvojice Scipiona)

  • appello, 1.

    zvati, nazivati, nazvati

  • sum, esse, fui

    biti

  • Lacedaemonius, -i, m

    Lakedemonjanin

  • Themistocles, -is, m

    Temistoklo, atenski državnik i vojskovođa

  • accuso, 1.

    optužiti

  • societas, -atis, f

    društvo; savez

  • rex, regis, m

    kralj

  • Persa, -ae, m

    Perzijanac

  • facio, 3. feci, factum

    činiti, napraviti, počiniti

  • Hannibal, -alis, m

    Hanibal, glasoviti kartaški vojskovođa

  • captivus, -i, m

    zarobljenik

  • Romanus, 3

    rimski

  • suus, 3

    svoj, njegov

  • redimo, 3. emi, emptum

    otkupiti

  • venumdo, dare, dedi, datum

    prodavati

  • Alcibiades, -is, m

    Alkibijad, atenski vojskovođa i političar

  • Graecia, -ae, f

    Grčka

  • tutus, 3

    siguran, zaštićen

  • Asia, -ae, f

    Azija

  • profugio, 3. fugi, —

    pobjeći

  • parentes, -um, m

    roditelji

  • colo, 3. colui, cultum

    poštovati

  • debeo, 2. ui, itum

    morati

  • gigno, gignere, genui, genitus

    roditi

  • educo, 1.

    odgajati, odgojiti

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • gaudeo, 2. gavisus sum (s abl.)

    biti veseo, radovati se

  • Octavianus, -i, m

    Oktavijan, kasniji car August

  • Antonius, -i, m

    Antonije, rimski političar, član drugog trijumvirata

  • Cleopatra, -ae, f

    Kleopatra, posljednja kraljica drevnog Egipta

  • vinco, 3. vici, victum

    pobjeđivati, pobijediti

  • Paris, -idis, f

    Paris

  • Helena, -ae, f

    Helena, ljepotica zbog koje je došlo do Trojanskog rata

  • rapio, 3. rapui, raptum

    grabiti, otimati

  • Graecus, -i, m

    Grk

  • Troia, -ae, f

    Troja, grad u Maloj Aziji

  • bellum, -i, n

    rat

  • infero, inferre, intuli, illatum

    unijeti

  • bellum inferre (s dat.)

    zavojštiti

  • salse (prilog)

    domišljato, duhovito

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • homo, -minis, m

    čovjek

  • quidam, quaedam, quiddam (quoddam)

    netko, neki

  • facetus, 3

    dosjetljiv, šaljiv

  • medicus, -i, m

    liječnik

  • beatus, 3

    blažen, sretan

  • successus, -us, m

    uspjeh

  • eius, 3

    njegov

  • sol, solis, m

    sunce

  • intueor, 2. tuitus sum

    promatrati, gledati

  • error, -oris, m

    zabluda; lutanje

  • terra, -ae, f

    zemlja

  • operio, 4. rui, rtum

    pokriti, zastrti

7 komentara

Vježba 70.

Vremenske (temporalne) rečenice
Rečenice
1. Cum Romam venero, ad te scribam.
2. Oracula evanuerunt postquam homines minus creduli esse coeperunt.
3. Iudex non iudicabit priusquam verum exploraverit.
4. Pompeius, ut equitatum suum pulsum vidit, acie excessit.
5. Dum Epaminondas rei publicae praefuit, Thebae caput totius Graeciae fuerunt.
6. Nero, cum moreretur, dixisse traditur: "Qualis artifex pereo!"
7. Agamemnon, cum domum redisset, a Clytaemestra coniuge interfectur est.
8. Cum Troia a Graecis diruta esset, Aeneas cum paucis comitibus in Italiam migravit.

1. Čim je Filip ubijen, Atenjani se odmetnuše od Makedonaca.
2. Kada je Pir jurišao (na) grad Argos, ubijen je udarcem crijepa.
3. Kad je Epaminonda pao, propala je sva slava Tebe.

XXIV. Animose dictum
E Lacedemoniis unus, cum Persa hostis in colloquio dixisset glorians: "Solem prae iaculorum et sagittarum multitudine non videbitis", "In umbra igitur" inquit "pugnabimus."
Prijevod
1. Kad dođem u Rim, pisat ću ti.
2. Proročišta su nestala pošto su ljudi počeli biti manje praznovjerni.
3. Sudac neće suditi prije nego istraži istinu.
4. Čim je vidio razbijeno svoje konjaništvo, Pompej je izašao iz bojnog reda.
5. Dok je Epiminonda bio na čelu države, Teba je bila glavni grad čitave Grčke.
6. Priča se da je Neron, kad je umirao, rekao: "Kakav umjetnik umire!"
7. Agamemnon, kada se vratio kući, ubijen je od svoje žene Klitemestre.
8. Kada Troja bijaše razorena od Grka, Eneja je s nekolicinom drugova preselio u Italiju.

1. Ut Philipus interfectus erat, Athenienses a Macedonis deficiebant.
2. Cum Pyrrhus in urbem Argos oppugnaret, ictu tegulae necatus est.
3. Cum Epaminondas cecidisset, Thebarum tota gloria interiit.

XXIV. Hrabro rečeno
Jedan od Lakedemonjana, kad je protivnik (tj. neprijatelj) Perzijanac u razgovoru hvaleći se rekao: "Sunca nećete vidjeti zbog mnoštva kopalja i strijela", "U hladu ćemo se dakle", reče, "boriti".
Riječi
abecedno

  • cum (veznik)

    kad; budući da; premda; dok

  • Roma, -ae, f

    Rim

  • venio, 4. veni, ventum

    doći

  • ad (prijedlog s akuz.)

    za; k, do, po, kod, na; pred

  • scribo, 3. scripsi, scriptum

    pisati, napisati

  • oraculum, -i, n

    proročište

  • evanesco, 3. vanui, —

    nestati; propasti

  • postquam (veznik)

    pošto

  • homo, -minis, m

    čovjek

  • minus (prilog)

    manje

  • credulus, 3

    lakovjeran

  • sum, esse, fui

    biti

  • coepi, coepisse

    započeti, počeo sam

  • iudex, -icis, m

    sudac

  • non (negacija)

    ne

  • iudico, 1.

    suditi, smatrati

  • priusquam (veznik)

    prije nego

  • verum, -i, n

    istina

  • exploro, 1.

    ispitati, pretražiti

  • Pompeius, -i, m

    Pompej, rimski vojskovođa i državnik

  • ut (veznik)

    1. (namjerni) da; 2. (posljedični) da, te; 3. (vremenski) kako, čim; 4. (dopusni) iako, makar; 5. (poredbeni) kako, kao

  • equitatus, -us, m

    konjaništvo

  • suus, 3

    svoj, njegov

  • pello, 3. pepuli, pulsum

    tjerati, prognati; razbiti

  • video, 2. vidi, visum

    vidjeti; paziti, pobrinuti se

  • acies, -iei, f

    oštrina, bojni red

  • excedo, 3. cessi, cessum

    izlaziti, izići

  • dum (veznik)

    dok

  • Epaminondas, -ae, m

    Epaminonda, tebanski vojskovođa

  • res, rei, f

    stvar, djelo; pojava; sadržaj

  • publicus, 3

    javni, narodni, državni

  • res publica

    država

  • praesum, praeesse, praefui

    biti na čelu, upravljati

  • Thebae, -arum, f

    Teba, grad u Beotiji

  • caput, capitis, n

    glava; poglavlje; glavni grad

  • totus, 3

    čitav, sav

  • Graecia, -ae, f

    Grčka

  • Nero, -onis, m

    Neron, rimski car

  • morior, 3. mortuus sum

    umrijeti

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • trado, 3. didi, ditum

    predati; pričati

  • qualis, -e

    kakav

  • artifex, -ficis, m

    umjetnik

  • pereo, ire, ii, —

    poginuti; propasti

  • Agamemnon, -onis, m

    Agamemnon, grčki zapovjednik pod Trojom

  • domus, -us, f

    dom, kuća

  • reddo, 3. reddidi, redditum

    vratiti

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • Clytaemnestra, -ae, f

    Klitemnestra, Agamemnonova žena

  • coniux, -ugis, f

    žena

  • interficio, 3. feci, fectum

    ubiti

  • Troia, -ae, f

    Troja, grad u Maloj Aziji

  • Graecus, -i, m

    Grk

  • diruo, 3. rui, rutum

    srušiti, razoriti, porušiti, razrušiti

  • Aeneas, -ae, m

    Eneja, trojanski junak, glavno lice Vergilijeve Eneide

  • cum (prijedlog s abl.)

    s, sa

  • pauci, -ae, -a

    malo njih, nekoliko

  • comes, -mitis, m

    pratilac, drug

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • Italia, -ae, f

    Italija

  • migro, 1.

    seliti se

  • Philippus, -i, m

    Filip, grčko ime; makedonski kralj

  • Atheniensis, -is, m

    Atenjanin

  • Macedones, -um, m

    Makedonci

  • deficio, 3. feci, fectum ab

    odmetnuti se

  • Pyrrhus, -i, m

    Pir

  • urbs, urbis, f

    grad

  • Argi, -orum, m

    Argos, antički grad na Peloponezu

  • oppugno, 1. (s akuz.)

    jurišati na

  • ictus, -us, m

    udarac

  • tegula, -ae, f

    crijep

  • cado, 3. cecidi, – (casurus)

    pasti, poginuti

  • gloria, -ae, f

    slava

  • intereo, ire, ii, itum

    propasti

  • animose (prilog)

    srčano, hrabro

  • e, ex (prijedlog s abl.)

    iz, od, po, sa

  • Lacedaemonius, -i, m

    Lakedemonjanin

  • Persa, -ae, m

    Perzijanac

  • hostis, -is, m

    neprijatelj (u ratu)

  • colloquium, -i, n

    razgovor, dogovor

  • sol, solis, m

    sunce

  • prae (prijedlog s abl.)

    pred; zbog

  • iaculum, -i, n

    koplje, sulica

  • et (veznik)

    i, te

  • sagitta, -ae, f

    strijela, strelica

  • multitudo, -dinis, f

    mnoštvo

  • umbra, -ae, f

    sjena, hlad

  • igitur (veznik)

    dakle, stoga

  • inquam (nepotpuni glagol)

    kažem

  • pugno, 1.

    boriti se

5 komentara

Vježba 69.

Rečenice uz verba impediendi i timendi
Rečenice
1. Superstitio impedit, quominus ad veram rerum cognitionem perveniamus.
2. Lacedaemonii omnibus modis prohibebant, quominus opes Atheniensium crescerent.
3. Fratres Gracchos nulla pericula deterruerunt, ne plebis iura defenderent.
4. Timeo, ut laborem sustineas.
5. Augustus metuebat, ne exercitus Batonis in Italiam irrumperet.
6. Cato Maior semper timebat, ne Carthaginiensium opes renovarentur.

1. Demostena nije smetala mana jezika da ne postane najveći govornik.
2. Lakomci se uvijek boje da neće imati dosta bogatstva.
3. Lakedemonjani su se bojali da će se Alkibijad pomiriti s Atenjanima.

XXIII. Tullius Terentiae suae s.
Si vales, bene est, ego valeo. Valetudinem velim cures diligentissime; nam mihi scriptum et nuntiatum est te in febrim subito incidisse. Quod celeriter me fecisti de Caesaris litteris certiorem, fecisti mihi gratum. Item posthac, si quid opus erit, si quid acciderit novi, facies, ut sciam. Cura, ut valeas. Vale.
Prijevod
1. Praznovjerje sprječava da dođemo do istinske spoznaje stvari.
2. Lakedemonjani su svim načinima sprječavali da raste moć Atenjana.
3. Braću Grahko nikakve opasnosti nisu odvraćale da ne brane prava puka.
4. Bojim se da ne podnosiš napor.
5. August se bojao da će Batonova vojska provaliti u Italiju.
6. Katon stariji, uvijek se bojao da će se obnoviti moć Kartažana.

1. Demosthenem vititum linguae non impediebat, ut orator maximus fieret.
2. Avari semper timent, ut satis divitiarum habeant.
3. Lacedemonii timebant, ne Alcibiades in gratiam rediturus esset cum Atheniensibus.

XXIII. Tulije pozdravlja svoju Terenciju
Ako si zdrava, dobro je, ja sam zdrav. Htio bih da se za zdravlje brineš vrlo marljivo; naime, meni je pisano i javljeno da si iznenada zapala u groznicu. Time što si me brzo obavijestila o Cezarovu pismu ugodila si mi. Potom isto tako, ako što bude trebalo, ako se što novo dogodi, učinit ćeš da saznam. Brini se da ozdraviš! Zdravo!
Riječi
abecedno

  • superstitio, -onis, f

    praznovjerje

  • impedio, 4.

    priječiti, smetati

  • quominus (veznik)

    da ne, da

  • ad (prijedlog s akuz.)

    za; k, do, po, kod, na; pred

  • verus, 3

    istinit, pravi

  • res, rei, f

    stvar, djelo; pojava; sadržaj

  • cognitio, -onis, f

    spoznaja

  • pervenio, 4. veni, ventum

    doći, stići

  • Lacedaemonius, -i, m

    Lakedemonjanin

  • omnis, -e

    sav; svaki

  • modus, -i, m

    način;

    abl. modo

    poput

  • prohibeo, 2. hibui, hibitum

    odbijati, braniti, čuvati; sprečavati

  • opes, -um

    moć, bogatstvo

  • Atheniensis, -is, m

    Atenjanin

  • cresco, 3. crevi, cretum

    rasti, množiti se

  • frater, -tris, m

    brat

  • Gracchus, -i, m

    Grakho, ime dvojice slavnih pučkih tribuna, koji su u Rimu ubijeni kad su nastojali provesti agrarnu reformu

  • nemo, nullius, m

    nitko, nijedan

  • periculum, -i, n

    pogibao, opasnost

  • deterreo, 2. terrui, territum

    plašiti; odvratiti

  • ne (negacija)

    ne, da ne; (veznik) da ne

  • plebs, plebis, f

    narod, puk

  • ius, iuris, n

    pravo

  • defendo, 3. fendi, fensum

    braniti

  • timeo, 2. ui, — (s akuz.)

    bojati se

  • ut (veznik)

    1. (namjerni) da; 2. (posljedični) da, te; 3. (vremenski) kako, čim; 4. (dopusni) iako, makar; 5. (poredbeni) kako, kao

  • labor, -oris, m

    rad, napor, trud

  • sustineo, 2. tinui, (sustentatum)

    podnositi

  • Augustus, -i, m

    August, prvi rimski car

  • metuo, 3. metui, — (s akuz.)

    bojati se

  • exercitus, -us, m

    vojska

  • Bato, -onis, m

    Baton, vođa ilirsko-panonskog ustanka god. 6.-9. n e.

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • Italia, -ae, f

    Italija

  • irrumpo, 3. rupi, ruptum

    provaliti, prodrijeti

  • Cato, -onis, m

    Katon, ime dvojice znamenitih Rimljana: Katona Starijega i Katona Mlađega (Utičkoga)

  • maior, maius (komparativ pridjeva magnus, 3)

    veći

  • Maior

    uz ime znači: Stariji, npr.

    Cato Maior

    Katon Stariji

  • semper (prilog)

    uvijek

  • Carthaginiensis, -is, m

    Kartažanin

  • renovo, 1.

    obnoviti

  • Demosthenes, -is, m

    Demosten, najveći grčki govornik, protivnik Filipa Makedonskog

  • vitium, -i, n

    mana, pogreška

  • lingua, -ae, f

    jezik, govor

  • non (negacija)

    ne

  • orator, -oris, m

    govornik

  • maximus, 3 (superlativ pridjeva magnus, 3)

    najveći

  • fio, fieri, factus sum

    postati; dogoditi se, zbivati se

  • avarus, -i, m

    lakomac

  • satis (prilog)

    dosta

  • divitiae, -arum, f

    bogatstvo

  • habeo, 2. habui, habitum

    imati; držati, smatrati

  • Alcibiades, -is, m

    Alkibijad, atenski vojskovođa i političar

  • gratia, -ae, f

    milost, hvala

  • redeo, ire, ii, itum

    vraćati se

  • sum, esse, fui

    biti

  • cum (prijedlog s abl.)

    s, sa

  • in gratiam redire cum

    pomiriti se

  • Tullius, -i, m

    Tulije, rimsko gentilno, rodovsko, plemensko ime

  • Terentia, -ae, f

    Terencija, Ciceronova žena

  • suus, 3

    svoj, njegov

  • si (veznik)

    ako, da, kad

  • valeo, 2. valui, —

    biti zdrav; vrijediti

  • bene (prilog)

    dobro, valjano

  • ego

    ja

  • valetudo, -dinis, f

    zdravlje

  • volo, velle, volui

    htjeti, željeti

  • curo, 1. (s akuz.)

    brinuti se; liječiti

  • diligenter (prilog)

    marljivo, brižljivo, brižno

  • nam (veznik)

    naime, jer

  • scribo, 3. scripsi, scriptum

    pisati, napisati

  • et (veznik)

    i, te

  • nuntio, 1.

    javljati, objaviti

  • febris, -is, f

    groznica

  • subito (prilog)

    iznenada, neočekivano

  • incido, 3. cidi, —

    upasti, zapasti; dogoditi se

  • qui, quae, quod

    koji, -a, -e

  • celeriter (prilog)

    brzo

  • facio, 3. feci, factum

    činiti, napraviti, počiniti

  • de (prijedlog s abl.)

    o

  • Caesar, -aris, m

    Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car

  • littera, -ae, f

    slovo; u množini: pismo

  • certus, 3

    siguran, stalan;

    certiorem facere

    obavijestiti

  • gratus, 3

    ugodan, mio;

    gratum facio

    ugoditi

  • item (prilog)

    isto tako

  • posthac (prilog)

    potom, zatim

  • opus (nesklon.) est

    potrebno je, treba

  • accido, 3. cidi, —

    dogoditi se, zbiti se

  • novus, 3

    nov

  • scio, 4.

    znati

  • vale! valete!

    zdravo!

9 komentara

Vježba 68.

Namjerne (finalne) rečenice. Zahtjevne (postulativne) rečenice
Rečenice
1. Do, ut des.
2. Romani primo bellabant ideo, ut liberi essent, postea, ut aliis imperarent.
3. Penolopa textam vestem noctu retexuit, ut procos molestos falleret.
4. Cato sibi ipse mortem conscivit, ne Caesarem totius civitatis principem agnosceret.
5. Romani militibus, quo fortius pugnarent, praemia proponebant.
6. Vercingetorix suos hortatur, ut communis libertatis causa arma capiant.
7. Graeci a Troianis postulaverunt, ut Helenam redderent.
8. Pluto a Iove petivit, ut sibi Proserpinam, Cereris filiam, in matrimonium daret.

1. Marljivo učite da budete korisni svome narodu.
2. Hanibal pobježe iz Kartage da ne bude predan Rimljanima.
3. Senat odluči da se Kartažanima navijesti rat.
Prijevod
1. Dajem da daš.
2. Rimljani ratovahu najprije zato da budu slobodni, a zatim da drugima vladaju.
3. Penolopa je noću već izatkani pokrov parala da prevari nametljive prosce.
4. Katon je sam sebi zadao smrt da ne bi priznao Cezara gospodarom cijele države.
5. Rimljani su vojnicima, da se što hrabrije bore, obećavali nagrade.
6. Vertingetoris svoje opominje da se radi zajedničke slobode late oružja.
7. Grci su od Trojanaca zahtijevali da vrate Helenu.
8. Pluton je tražio od Jupitera da mu da Prozerpinu, Cererinu kćerku, za ženu.

1. Diligenter discitote ut populo vestro utiles sitis.
2. Hanibal Carthagine fugit ne traderetur Romanis.
3. Senatus decrevit ut Carthaginiensibus bellum indiceretur.
Riječi
abecedno

  • do, dare, dedi, datum

    dati; zadati

  • ut (veznik)

    1. (namjerni) da; 2. (posljedični) da, te; 3. (vremenski) kako, čim; 4. (dopusni) iako, makar; 5. (poredbeni) kako, kao

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • primo (prilog)

    najprije

  • bellum, -i, n

    rat

  • ideo

    stoga, zato

  • liber, -era, -erum

    slobodan

  • sum, esse, fui

    biti

  • postea (prilog)

    zatim, kasnije

  • alius, -a, -ud

    drugi

  • impero, 1.

    zapovijedati; vladati

  • Penelopa, -ae, f

    Penelopa, vjerna žena Odisejeva

  • textus, 3

    tkan, pleten, istkan

  • vestis, -is, f

    haljina, odijelo; pokrov

  • noctu (prilog)

    noću

  • retexo, 3. texui, textum

    rastkati

  • procus, -i, m

    prosac

  • molestus, 3

    tegoban, dosadan, nametljiv

  • fallo, 3. fefelli, (deceptum)

    varati, prevariti

  • Cato, -onis, m

    Katon, ime dvojice znamenitih Rimljana: Katona Starijega i Katona Mlađega (Utičkoga)

  • ipse, ipsa, ipsum

    sam (glavom)

  • mors, mortis, f

    smrt

  • conscisco, 3. scivi, scitum

    zadati

  • ne (negacija)

    ne, da ne; (veznik) da ne

  • Caesar, -aris, m

    Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car

  • totus, 3

    čitav, sav

  • civitas, -atis, f

    grad, država

  • princeps, -cipis, m

    prvak; poglavica, knez

  • agnosco, 3. novi, nitum

    priznati

  • miles, -litis, m

    vojnik

  • quo = ut eo (uz komparativ)

    da to, da što

  • fortis, -e

    hrabar, srčan

  • pugno, 1.

    boriti se

  • praemium, -i, n

    nagrada

  • propono, 3. posui, positum

    obećati

  • Vercingetorix, -igis, m

    Vercingetoriks, vođa Gala u ratu protiv Cezara

  • suus, 3

    svoj, njegov

  • hortor, 1.

    opominjati, poticati

  • communis, -e

    zajednički, opći

  • libertas, -atis, f

    sloboda

  • causa (ablativ u službi prijedloga s gen.)

    radi, poradi

  • arma, -orum, n

    oružje

  • capio, 3. cepi, captum

    hvatati, uzeti, osvojiti, zarobiti, obuzeti, pograbiti

  • Graecus, -i, m

    Grk

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • Troianus, -i, m

    Trojanac

  • postulo, 1.

    zahtijevati, tražiti

  • Helena, -ae, f

    Helena, ljepotica zbog koje je došlo do Trojanskog rata

  • reddo, 3. reddidi, redditum

    vratiti

  • Pluto, -onis, m

    Pluton, grčki bog podzemlja

  • Iuppiter, Iovis, m

    Jupiter, najviši bog kod Rimljana

  • peto, 3. petivi (petii), petitum

    tražiti

  • Proserpina, -ae, f

    Prozerpina, kraljica podzemnog svijeta

  • Ceres, -reris, f

    Cerera, rimska božica poljodjelstva

  • filia, -ae, f

    kći

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • matrimonium, -i, n

    brak

  • in matrimonium dare

    dati za ženu

  • diligenter (prilog)

    marljivo, brižljivo, brižno

  • disco, 3. didici, —

    učiti (se), naučiti

  • populus, -i, m

    narod

  • vester, -stra, -strum

    vaš

  • utilis, -e

    koristan

  • Hannibal, -alis, m

    Hanibal, glasoviti kartaški vojskovođa

  • Carthago, -ginis, f

    Kartaga

  • trado, 3. didi, ditum

    predati; pričati

  • senatus, -us, m

    senat, rimsko državno vijeće

  • decerno, 3. crevi, cretum

    odlučiti

  • Carthaginiensis, -is, m

    Kartažanin

  • bellum indico, 3. dixi, dictum

    navijestiti rat

3 komentara

Vježba 67.

Nezavisna i zavisna pitanja. Consecutio temporum
Rečenice
I. dio
1. Legistisne Aesopi fabulas?
2. Nonne servi in Sicilia, Euno et Cleone ducibus, pro libertate fortiter pugnaverunt?
3. Num aliqui sensus post mortem in corpore est?
4. Utrum Demosthenes an Cicero eloquentior fuit? Demosthenes.

1. Je li čovjeku potrebniji vid ili sluh?

II. dio
1. In bello videtur, quid amor patriae possit.
2. Notum est, cur Athenienses Socratem accusaverint.
3. Ego, quid futurum sit, nescio.
4. Magister narrat, quomodo Galli a Caesare victi sint.
5. Tiberius Batonem interrogavit, cur Illyrii contra Romanos rebellarent.
6. Diogenes aliquando lucernam accensam gestans meridie in foro ambulabat; rogatus, quid ageret, respondit: "Hominem quaero".
7. Pythagorei, quid quoque die egissent, dixissent, audivissent, vesperi commemorabant.
8. Alexander Magnus non constituit, ad quem regnum suum venturum esset.

1. Primjer Odiseja uči što može mudrost i hrabrost.
2. Livije pripovijeda kako je Romul osnovao Rim.
3. Vojskovođa upita poslanike što hoće.
Prijevod
I. dio
1. Jeste li čitali Ezopove basne?
2. Zar se robovi na Siciliji pod vodstvom Euna i Kleona nisu hrabro borili za slobodu?
3. Zar postoji neko osjetilo u tijelu poslije smrti?
4. Je li rječitiji bio Demosten ili Ciceron? Demosten.

1. Utrum visus an auditus homines necessarior est.

II. dio
1. U ratu se vidi što može ljubav prema domovini.
2. Poznato je zašto su Atenjani optužili Sokrata.
3. Ja ne znam što će biti.
4. Učitelj priča kako su Gali od Cezara pobijeđeni.
5. Tiberije je pitao Batona zašto se Iliri bune protiv Rimljana.
6. Diogen jednom dok je šetao u podne trgom noseći zapaljenu svjetiljku, upitan što radi, odgovorio je: "Tražim čovjeka".
7. Pitagorejci su uvečer spominjali što su svakog dana radili, govorili, slušali.
8. Aleksandar Veliki nije odredio komu će pripasti njegovo carstvo.

1. Exemplum Ulixis docet quid fortitudo et sapientia possit.
2. Livius narrat quomodo Romulus Romam condiderit.
3. Dux interrogavit legatos quid velent.
Riječi
abecedno

  • lego, 3. legi, lectum

    čitati

  • Aesopus, -i, m

    Ezop, prvi pisac basana kod Grka

  • fabula, -ae, f

    priča; basna

  • nonne (upitna čestica)

    za ne

  • servus, -i, m

    rob

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • Sicilia, -ae, f

    Sicilija

  • Eunus, -i, m

    Eun, vođa ustanka robova na Siciliji

  • et (veznik)

    i, te

  • Cleon, -onis, m

    Kleon, vođa robovskog ustanka na Siciliji

  • duco, 3. duxi, ductum

    voditi, odvesti

  • pro (prijedlog s abl.)

    za

  • libertas, -atis, f

    sloboda

  • fortiter (prilog)

    hrabro, junački

  • pugno, 1.

    boriti se

  • num (upitna čestica)

    zar; da li

  • aliqui, -qua, -quod

    neki, -a, -o

  • sensus, -us, m

    osjetilo; osjećanje

  • post (prijedlog s akuz.)

    iza, poslije

  • mors, mortis, f

    smrt

  • corpus, -oris, n

    tijelo

  • utrum ... an (upitne čestice)

    da li ... ili

  • Demosthenes, -is, m

    Demosten, najveći grčki govornik, protivnik Filipa Makedonskog

  • Cicero, -onis, m

    Ciceron, slavni rimski govornik

  • eloquens, -ntis

    rječit

  • sum, esse, fui

    biti

  • visus, -us, m

    vid

  • auditus, -us, m

    sluh

  • homo, -minis, m

    čovjek

  • necessarius, 3

    potreban, nuždan

  • bellum, -i, n

    rat

  • video, 2. vidi, visum

    vidjeti; paziti, pobrinuti se

  • quis, quid

    tko, što; netko, nešto

  • amor, -oris, m

    ljubav

  • patria, -ae, f

    domovina, zavičaj

  • possum, posse, potui

    moći

  • notus, 3

    poznat

  • cur (prilog)

    zašto

  • Atheniensis, -is, m

    Atenjanin

  • Socrates, -is, m

    Sokrat, grčki filozof

  • accuso, 1.

    optužiti

  • ego

    ja

  • futurus, 3

    budući

  • nescio, 4.

    ne znati

  • magister, -tri, m

    učitelj

  • narro, 1.

    pričati, pripovijedati

  • quomodo (prilog)

    kako

  • Galli, -orum, m

    Gali, skupno ime za keltska plemena u današnjoj Francuskoj

  • a, ab (prijedlog s ablativom)

    od, po

  • Caesar, -aris, m

    Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car

  • vinco, 3. vici, victum

    pobjeđivati, pobijediti

  • Tiberius, -i, m

    Tiberije, rimsko osobno ime

  • Bato, -onis, m

    Baton, vođa ilirsko-panonskog ustanka god. 6.-9. n e.

  • interrogo, 1.

    pitati, upitati

  • Illyrii, -orum, m

    Iliri

  • contra (prijedlog s akuz.)

    protiv

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • rebello, 1.

    buniti se

  • Diogenes, -is, m

    Diogen, grčki filozof

  • aliquando (prilog)

    jednom

  • lucerna, -ae, f

    svjetiljka

  • accendo, 3. ndi, nsum

    zapaliti

  • gesto, 1.

    nositi

  • meridies, -iei, m

    podne

  • forum, -i, n

    trg

  • ambulo, 1.

    šetati (se)

  • rogo, 1.

    moliti, pitati

  • ago, 3. egi, actum

    raditi

  • respondeo, 2. spondi, sponsum

    odgovarati

  • quaero, 3. quaesivi, quaesitum

    tražiti

  • Pythagorei, -orum, m

    pitagorovci, učenici filozofa Pitagore

  • quoque (prilog)

    također (stoji iza riječi koju ističe)

  • dies, diei, m

    dan

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • audio, 4.

    slušati; čuti

  • vesper, -eri, m

    večer

  • vesperi

    uvečer

  • commemoro, 1.

    spominjati, pripovijedati

  • Alexander, -dri, m

    Aleksandar

  • magnus, 3

    velik, silan

  • Alexander Magnus

    Aleksandar Veliki, makedonski kralj

  • non (negacija)

    ne

  • constituo, 3. sului, sultum

    odrediti

  • ad (prijedlog s akuz.)

    za; k, do, po, kod, na; pred

  • regnum, -i, n

    kraljevstvo, carstvo

  • suus, 3

    svoj, njegov

  • venio, 4. veni, ventum

    doći

  • exemplum, -i, n

    primjer, uzor

  • Ulixes, -is, m

    Odisej, glavni junak Homerove Odiseje

  • doceo, 2. docui, doctum

    poučavati, učiti (drugoga); dokazati

  • fortitudo, -dinis, f

    hrabrost, junaštvo

  • sapientia, -ae, f

    mudrost, razboritost, pamet

  • Livius, -i, m

    Livije, rimski povjesničar

  • Romulus, -i, m

    Romul, mitski utemeljitelj Rima

  • Roma, -ae, f

    Rim

  • condo, 3. didi, ditum

    osnovati, utemeljiti

  • dux, ducis, m

    vođa, vojskovođa, zapovjednik

  • legatus, -i, m

    poslanik, izaslanik; zamjenik zapovjednika

  • volo, velle, volui

    htjeti, željeti

10 komentara

Vježba 66.

Upotreba imena mjesta bez prijedloga
Rečenice
1. Ludi Olympii antiquis temporibus Olympiae celebrabantur.
2. Senatus Romanus philosophos Graecos Roma expulit.
3. Athenienses commune sociorum aerarium Deli esse staterunt.
4. Delphis celeberrimum Apollinis oraculum fuit.
5. Aeneas Troia Carthaginem, Carthagine in Siciliam venisse dicitur.
6. Ulixes post viginti annos domum rediit.
7. Aestate iucundius ruri quam in urbe vivitur.

1. Atenjani su blagajnu prenijeli s Dela u Atenu.
2. Spartak je iz Brundizija namjeravao prijeći u Grčku.
3. Horacije je često išao iz Rima na selo.

XX. Kratko pismo i odgovor
"Eo rus!" - "I!"

XXI. Curiosa
Mitto tibi navem prora puppique carentem. In girum imus nocte et consumimur igni.

XXII. Dicta et sententiae
1. Quousque tandem?
2. Mutatis mutandis.
3. Status quo ante.
4. Naturalia non sunt turpia.
5. Qui tacet, consentire videtur.
6. Non bene pro toto libertas venditur auro.
7. In silvam ligna ferre.
Prijevod
1. U drevnim vremenima Olimpijske igre bile su slavljene na Olimpu.
2. Rimski je senat protjerao grčke filozofe iz Rima.
3. Atenjani su odlučili da zajednička blagajna saveznika bude na Delu.
4. U Delfima je bilo najpoznatije Apolonovo svetište.
5. Govori se da je Eneja došao iz Troje u Kartagu, iz Kartage na Siciliju.
6. Odisej se nakon 20 godina vratio kući.
7. Ljeti se ugodnije živi na selu, nego u gradu.

1. Athenienses aerorium Delo Athenas transtulerunt.
2. Spartacus Brundisio Graeciam transiturus fuit.
3. Horatius saepe Roma rus iit.

XX. Kratko pismo i odgovor
"Idem na selo!" - "Idi!"

XXI. Zanimljivo
Šaljem ti brod bez pramca i krme. Ukrug idemo noću i spaljuje nas oganj.

XXII. Izreke i poslovice
1. Dokle konačno?
2. Promijenivši ono što treba promijeniti.
3. Stanje u kojem prije. (kakvo je bilo prije)
4. Prirodno nije sramotno.
5. Tko šuti, čini se kao da odobrava.
6. Ni za sve zlato sloboda se ne prodaje.
7. Nositi drva u šumu.
Riječi
abecedno

  • ludus, -i, m

    igra

  • Olympius, 3

    olimpijski

  • antiquus, 3

    star, starinski, drevan

  • tempus, -poris, n

    vrijeme, doba

  • Olympia, -ae, f

    Olimpija, Zeusovo svetište u grčkoj pokrajini Elidi, gdje su se održavale igre koje su po tom mjestu dobile ime

  • celebro, 1.

    slaviti

  • senatus, -us, m

    senat, rimsko državno vijeće

  • Romanus, 3

    rimski

  • philosophus, -i, m

    filozof

  • Graecus, 3

    grčki

  • Roma, -ae, f

    Rim

  • expello, 3. puli, pulsum

    istjerati, prognati

  • Atheniensis, -is, m

    Atenjanin

  • communis, -e

    zajednički, opći

  • socius, -i, m

    drug; saveznik

  • aerarium, -i, n

    blagajna (državna)

  • Delus, -i, f

    Del, otok u Egejskom moru

  • sum, esse, fui

    biti

  • statuo, 3. ui, utum

    odlučiti

  • Delphi, -orum, m

    Delfi, grad u Grčkoj

  • celeber, -bris, -bre

    slavan, glasovit

  • Apollo, Apollinis, m

    Apolon, bog sunca, zaštitnik pjesništva

  • oraculum, -i, n

    proročište

  • Aeneas, -ae, m

    Eneja, trojanski junak, glavno lice Vergilijeve Eneide

  • Troia, -ae, f

    Troja, grad u Maloj Aziji

  • Carthago, -ginis, f

    Kartaga

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • Sicilia, -ae, f

    Sicilija

  • venio, 4. veni, ventum

    doći

  • dico, 3. dixi, dictum

    reći, kazati; nazvati, imenovati

  • Ulixes, -is, m

    Odisej, glavni junak Homerove Odiseje

  • post (prijedlog s akuz.)

    iza, poslije

  • viginti

    dvadeset

  • annus, -i, m

    godina

  • domus, -us, f

    dom, kuća

  • redeo, ire, ii, itum

    vraćati se

  • aestas, -atis, f

    ljeto

  • iucunde (prilog)

    ugodno

  • rus, ruris, n

    selo, polje

  • quam (uz komparativ)

    nego; kako, koliko; od

  • urbs, urbis, f

    grad

  • vivo, 3. vixi, — (victurus)

    živjeti

  • Athenae, -arum, f

    Atena, kulturno središte stare Grčke

  • transfero, 3. tuli, latum

    prenijeti

  • Spartacus, -i, m

    Spartak, vođa najvećeg ustanka robova u antici

  • Graecia, -ae, f

    Grčka

  • Brundisium, -i, m

    Brundizij

  • transeo, ire, ii, itum

    prijeći, prolaziti

  • Horatius, -i, m

    Horacije, rimski pjesnik i satiričar

  • saepe (prilog)

    često

  • eo, ire, ii, itum

    ići; prolaziti, teći

  • curiosus, 3

    zanimljiv

  • mitto, 3. misi, missum

    slati

  • navis, -is, f

    lađa, brod

  • prora, -ae, f

    pramac, kljun (broda)

  • puppis, -is, f

    krma (broda)

  • que (enklitički veznik)

    i, te

  • careo, 2. ui, —

    biti bez, oskudijevati čime

  • girus, -i, m

    krug

  • noctu (prilog)

    noću

  • et (veznik)

    i, te

  • consumo, 3. sumpsi, sumptum

    potrošiti, uništiti

  • ignis, -is, m

    vatra, oganj

  • quousque (prilog)

    dokle

  • tandem (prilog)

    napokon

  • muto, 1.

    mijenjati, promijeniti

  • status, -us, m

    stanje

  • qui, quae, quod

    koji, -a, -e

  • ante (prijedlog s akuz.)

    pred, ispred, prije

  • naturalis, -e

    prirodan

  • non (negacija)

    ne

  • sunt

    su, jesu

  • turpis, -e

    sramotan, ružan

  • taceo, 2. tacui, tacitum

    šutjeti

  • consentio, 4. sensi, sensum

    slagati se

  • videor, 2. visus sum

    čini se da

  • bene (prilog)

    dobro, valjano

  • pro (prijedlog s abl.)

    za

  • totus, 3

    čitav, sav

  • libertas, -atis, f

    sloboda

  • vendo, 3. didi, ditum

    prodavati

  • aurum, -i, n

    zlato

  • silva, -ae, f

    šuma

  • lignum, -i, n

    drvo

  • fero, ferre, tuli, latum

    nositi, podnositi, donositi

8 komentara

Vježba 65.

Sintaksa dativa
Rečenice
1. Thrasybulus Athenienses crudelissima servitute liberavit.
2. Caesar Gallos fugientes omnibus impedimentis exuit.
3. Ulixes Polyphemum oculo privavisse traditur.
4. Servi Romanorum miseri erant superbia dominorum.
5. Timore poenae homines saepe ad leges observandas adducuntur.
6. Romani toto fere orbe terrarum potestatem protulerunt.
7. Praepotens terra marique Carthago imperio Romano imminebat.
8. Imperatoris Titi aetate mons Vesuvius lapides fervidos et cinerem atrum in urbes vicinas iactavit.

1. Znanost oslobađa ljude praznovjerja.
2. Iz lakomosti počiniše ljudi već mnoga zločinstva.
3. Atenjani bijahu slavni u miru i ratu.
Prijevod
1. Trazibul je Atenjane oslobodio najokrutnijeg ropstva.
2. Cezar je bježećim Galima oteo svu prtljagu.
3. Priča se da je Odisej Polifema lišio oka.
4. Robovi Rimljana bili su bijedni zbog oholosti gospodara.
5. Ljudi se iz straha od kazne često privode na poštivanje zakona.
6. Rimljani su vlast proširili gotovo po cijelom svijetu.
7. Vrlo moćna Kartaga na kopnu i na moru prijetila je Rimskomu Carstvu.
8. Za vrijeme cara Tita brdo Vezuv bacalo je vruće kamenje i crni dim u obližnje gradove.

1. Scientia homines superstitione liberat.
2. Homines multa scelera avaritia fecerunt.
3. Athenienses domi militiaeque clari fuerunt.
Riječi
abecedno

  • Thrasybulus, -i, m

    Trazibul, oslobodio je Atenu od tridesetorice tirana

  • Atheniensis, -is, m

    Atenjanin

  • crudelis, -e

    okrutan, nemilosrdan

  • servitus, -utis, f

    ropstvo, robovanje

  • libero, 1.

    oslobađati, osloboditi

  • Caesar, -aris, m

    Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car

  • Galli, -orum, m

    Gali, skupno ime za keltska plemena u današnjoj Francuskoj

  • fugo, 1.

    natjerati u bijeg, razbiti

  • omnis, -e

    sav; svaki

  • impedimentum, -i, n

    zapreka; u množini: prtljaga

  • exuo, 3. ui, utum

    lišiti, oteti

  • Ulixes, -is, m

    Odisej, glavni junak Homerove Odiseje

  • Polyphemus, -i, m

    Polifem, jednooki Kiklop

  • oculus, -i, m

    oko

  • privo, 1.

    lišiti

  • trado, 3. didi, ditum

    predati; pričati

  • servus, -i, m

    rob

  • Romanus, -i, m

    Rimljanin

  • miser, -era, -erum

    bijedan, kukavan

  • erant

    bijahu

  • superbia, -ae, f

    oholost, obijest

  • dominus, -i, m

    gospodar

  • timor, -oris, m

    bojazan, strah

  • poena, -ae, f

    kazna

  • homo, -minis, m

    čovjek

  • saepe (prilog)

    često

  • ad (prijedlog s akuz.)

    za; k, do, po, kod, na; pred

  • lex, legis, f

    zakon, propis, pravilo

  • observo, 1.

    promatrati, motriti

  • leges observare

    poštovati zakone

  • adduco, 3. duxi, ductum

    privesti, dovesti, primaknuti

  • totus, 3

    čitav, sav

  • fere (prilog)

    gotovo, malone

  • orbis, -is, m

    krug; svijet

  • terra, -ae, f

    zemlja

  • orbis terrarum

    svijet

  • potestas, -atis, f

    moć, vlast

  • profero, ferre, tuli, latum

    iznijeti; proširiti

  • praepotens, -ntis

    veoma moćan

  • terra marique

    na kopnu i na moru

  • Carthago, -ginis, f

    Kartaga

  • imperium, -i, n

    vlast; carstvo

  • Romanus, 3

    rimski

  • immineo, 2. —, —

    prijetiti

  • imperator, -oris, m

    zapovjednik, vojskovođa; car

  • Titus, -i, m

    Tit, rimsko osobno ime

  • aetas, -atis, f

    dob, vrijeme

  • mons, montis, m

    brdo, gora

  • Vesuvius, -i, m

    Vezuv, vulkansko brdo kod Napulja

  • lapis, -idis, m

    kamen

  • fervidus, 3

    vruć, vatren

  • et (veznik)

    i, te

  • cinis, -neris, m

    pepeo

  • ater, atra, atrum

    crn, mračan

  • in (prijedlog s akuz. i abl.)

    u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

  • urbs, urbis, f

    grad

  • vicinus, 3

    susjedni, obližnji

  • iacto, 1.

    bacati

  • scientia, -ae, f

    znanje; znanost, nauka

  • superstitio, -onis, f

    praznovjerje

  • multus, 3

    mnogi

  • scelus, -eris, n

    zločinstvo

  • avaritia, -ae, f

    lakomost, škrtost

  • facio, 3. feci, factum

    činiti, napraviti, počiniti

  • domi militiaeque

    u miru i ratu

  • clarus, 3

    slavan

  • sum, esse, fui

    biti

7 komentara

Pretplati se na: Postovi (Atom)