Vježba 54.

1. Thales primus solis defectionem praedixisse dicitur.
2. Hippocrates et Galenus peritissimi medici fuisse existimantur.
3. Fulvia, Antonii uxor, linguam Ciceronis acubus laceravisse traditur.
4. Xanthippe, Socratis philosophi uxor, morosa admodum fuisse fertur.
5. Discipule, errare videris. Discipuli, errare videmini.
6. Malorum societatem vitare iubemur.
7. Helvetii per provinciam Romanam iter facere vetiti sunt.

1. Smatra se da su Feničani bili prvi mornari.
2. Pripovijeda se da je car Dioklecijan bio sin pisara.
3. Vojnicima je bilo zapovjeđeno da iskopaju jarak.

XIX. De dis et deabus antiquorum Romanorum
Antiqui Romani, quia rerum naturam plane cognoscere non poterant, admodum superstitiosi fuerunt. Permultos deos deasque venerabantur, quorum aliquos a Graecis receperant. Deorum pater Iuppiter fuit, cui in Capitolio praeclarum templum sacrum erat. Iovis uxor Iuno fuit. Neptunus, deus maris, et Pluto, deus inferorum, fratres Iovis fuerunt. Minerva, sapientiae dea, ex Iovis capite armata prosiluisse dicitur. Mars, Iovis et Iunonis filius, deus belli fuisse traditur. Mercurius deorum nuntius et mercatorum deus erat. Vulcanus, deus fabrorum, deformis et claudus, Venerem, pulcherimam omnium dearum, uxorem habuit. Apollo solis et oraculorum deus, Diana, eius soror, lunae, venationum, silvarum dea erat. Venus, dea veris et amoris, apud Romanos in praecipuo honore erat, quia Romulus et Remus ab ea originem ducere putabantur. Vesta, Iunonis soror, dea ignis domestici fuit. Ceres, Iunonis et Vestae soror, prima homines agriculturam docuisse traditur.
1. Govori se da je Tales prvi prorekao pomrčinu sunca.
2. Smatra se da su Hipokrat i Galen bili najvještiji doktori.
3. Priča se da je Fulvija, Antonijeva žena, Ciceronov jezik rastrgala iglama.
4. Govori se da je Ksantipa, žena filozofa Sokrata, bila veoma mrzovoljna.
5. Učeniče, čini se da griješiš. Učenici, čini se da griješite.
6. Nalaže se da izbjegavamo društvo zlih.
7. Bilo je zabranjeno da Helvećani putuju po rimskoj provinciji (južnoj Galiji).

1. Phoenices primi nautae fuisse putantur.
2. Imperator Diocletianus filius scribae fuisse narratur.
3. Milites fossam ducere iussi sunt.

XIX. O bogovima i božicama starih Rimljana
Stari Rimljani, jer jednostavno nisu mogli spoznati prirodu, bili su veoma praznovjerni. Štovali su mnoge bogove i božice od kojih neke bijahu preuzeli od Grka. Otac bogova bio je Jupiter kojemu na Kapitoliju bijaše posvećen sjajan hram. Jupiterova žena bila je Junona. Neptun, bog mora i Pluton, bog podzemnog svijeta, bili su Jupiterova braća. Govori se da je Minerva, božica mudrosti, naoružana iskočila iz Jupiterove glave. Priča se da je Mars, sin Jupitera i Junone, bio bog rata. Merkurije bijaše glasnik bogova i bog trgovaca. Vulkan, bog kovača, ružan i šepav, imao je za ženu Veneru, najljepšu od svih božica. Apolon bijaše bog Sunca i proročišta, Dijana, njegova sestra, božica mjeseca, lova i šuma. Venera, božica proljeća i ljubavi, bijaše kod Rimljana u osobitoj časti jer se smatra da su Romul i Rem vukli lozu od nje. Vesta, Junonina sestra, bila je božica domaćega ognjišta. Priča se da je Cerera, Junonina i Vestina sestra, prva poučila ljude poljodjelstvu.

• Thales, -etis / -is, m

  Tales, jedan od sedmorice mudraca, prvi grčki filozof

• primus, 3

  prvi

• sol, solis, m

  sunce

• defectio, -onis, f

  slabljenje

• defectio solis

  pomrčina Sunca

• praedictio, -onis, f

  proricanje

• dico, 3. dixi, dictum

  reći, kazati; nazvati, imenovati

• Hippocrates, -is, m

  Hipokrat, najveći grčki liječnik

• et (veznik)

  i, te

• Galenus, -i, m

  Galen, glasoviti grčki liječnik iz 2. stoljeća n e.

• peritus, 3

  iskusan, vješt

• medicus, -i, m

  liječnik

• sum, esse, fui

  biti

• existimo, 1.

  misliti, smatrati

• Fulvia, -ae, f

  Fulvija, Ciceronova nepomirljiva neprijateljica

• Antonius, -i, m

  Antonije, rimski političar, član drugog trijumvirata

• uxor, -oris, f

  žena, supruga

• lingua, -ae, f

  jezik, govor

• Cicero, -onis, m

  Ciceron, slavni rimski govornik

• acus, -us, f

  igla

• lacero, 1.

  razderati, rastrgati

• trado, 3. didi, ditum

  predati; pričati

• Xanthippe, -es, f

  Ksantipa, žena Sokratova

• Socrates, -is, m

  Sokrat, grčki filozof

• philosophus, -i, m

  filozof

• morosus, 3

  ćudljiv, mrzovoljan

• admodum (prilog)

  sasvim, veoma

• fertur/feruntur (uz nominativ s inf.)

  priča se da

• discipulus, -i, m

  učenik

• erro, 1.

  griješiti; lutati, skitati se, potucati se

• videor, 2. visus sum

  čini se da

• malum, -i, n

  zlo, nevolja

• societas, -atis, f

  društvo; savez

• vito, 1.

  kloniti se, izbjegavati

• iubeo, 2. iussi, iussum

  zapovijedati, zapovjediti, naložiti

• Helvetii, -orum, m

  Helvećani, galsko pleme

• per (prijedlog s akuz.)

  kroz, po, za, preko

• provincia, -ae, f

  pokrajina

• Romanus, 3

  rimski

• iter, itineris, n

  put, putovanje

• facio, 3. feci, factum

  činiti, napraviti, počiniti

• iter facere

  putovati, ići

• veto, 1. vetui, vetitum

  zabraniti

• sunt

  su, jesu

• Phoenices, -um, m

  Feničani

• nauta, -ae, m

  mornar

• puto, 1.

  misliti, smatrati

• imperator, -oris, m

  zapovjednik, vojskovođa; car

• Diocletianus, -i, m

  Dioklecijan, rimski car

• filius, -i, m

  sin

• scriba, -ae, m

  pisar

• narro, 1.

  pričati, pripovijedati

• miles, -litis, m

  vojnik

• fossa, -ae, f

  jarak

• fossam ducere

  iskopati jarak

• de (prijedlog s abl.)

  o

• deus, -i, m

  bog

• dea, -ae, f

  božica

• antiquus, 3

  star, starinski, drevan

• Romanus, -i, m

  Rimljanin

• quia (veznik)

  jer

• res, rei, f

  stvar, djelo; pojava; sadržaj;

  rerum natura

  priroda

• plane (prilog)

  potpuno, zaista

• cognosco, 3. novi, nitum

  spoznati, upoznati, upoznavati

• non (negacija)

  ne

• possum, posse, potui

  moći

• superstitiosus, 3

  praznovjeran

• permultus, 3

  vrlo mnogi

• veneror, 1.

  poštovati

• qui, quae, quod

  koji, -a, -e

• aliqui, -qua, -quod

  neki, -a, -o

• Graecus, -i, m

  Grk

• recipio, 3. cepi, ceptum

  primiti, dočekati

• pater, -tris, m

  otac

• Iuppiter, Iovis, m

  Jupiter, najviši bog kod Rimljana

• in (prijedlog s akuz. i abl.)

  u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

• Capitolium, -i, n

  Kapitolij, brežuljak u Rimu

• praeclarus, 3

  divan, sjajan; glasovit, znamenit

• templum, -i, n

  hram

• sacer, -cra, -crum

  svet, osvećen; proklet

• erat

  bijaše

• Iuno, -onis, f

  Junona, rimska božica, žena Jupiterova

• Neptunus, -i, m

  Neptun, bog mora kod Rimljana

• mare, maris, n

  more

• Pluto, -onis, m

  Pluton, grčki bog podzemlja

• inferi, -orum, m

  podzemni svijet

• frater, -tris, m

  brat

• Minerva, -ae, f

  Minerva, rimska božica mudrosti i umjetnosti

• sapientia, -ae, f

  mudrost, razboritost, pamet

• e, ex (prijedlog s abl.)

  iz, od, po, sa

• caput, capitis, n

  glava; poglavlje; glavni grad

• armo, 1.

  oružati, opremiti

• prosilio, 4. silui, —

  iskočiti

• Mars, -rtis, m

  Mars, rimski bog rata

• bellum, -i, n

  rat

• Mercurius, -i, m

  Merkurije, rimski bog, zaštitnik trgovine i glasnik bogova

• nuntius, -i, m

  glasnik, vjesnik

• mercator, -oris, m

  trgovac

• Vulcanus, -i, m

  Vulkan, rimski bog vatre

• faber, -bri, m

  kovač

• deformis, -e

  nagrđen, nakazan, ružan

• claudus, 3

  hrom, šepav

• Venus, -eris, f

  Venera, rimska božica ljepote i ljubavi

• pulcher, -chra, -chrum

  lijep, krasan

• omnis, -e

  sav; svaki

• habeo, 2. habui, habitum

  imati; držati, smatrati

• Apollo, Apollinis, m

  Apolon, bog sunca, zaštitnik pjesništva

• oraculum, -i, n

  proročište

• Diana, -ae, f

  Dijana, rimska božica lova i mjeseca

• eius, 3

  njegov

• soror, -oris, f

  sestra

• luna, -ae, f

  mjesec (na nebu)

• venatio, -onis, f

  lov

• silva, -ae, f

  šuma

• ver, veris, n

  proljeće

• amor, -oris, m

  ljubav

• apud (prijedlog s akuz.)

  kod

• praecipuus, 3

  osobit, izvrstan

• honor, -oris, m

  čast

• Romulus, -i, m

  Romul, mitski utemeljitelj Rima

• Remus, -i, m

  Rem, brat Romulov

• a, ab (prijedlog s ablativom)

  od, po

• is, ea, id

  onaj, on; takav

• origo, -ginis, f

  podrijetlo, izvor

• duco, 3. duxi, ductum

  voditi, odvesti

• originem ducere

  vući lozu, potjecati

• Vesta, -ae, f

  Vesta, božica ognjišta

• ignis, -is, m

  vatra, oganj

• domesticus, 3

  domaći

• Ceres, -reris, f

  Cerera, rimska božica poljodjelstva

• homo, -minis, m

  čovjek

• agricultura, -ae, f

  poljodjelstvo, zemljoradnja

• doceo, 2. docui, doctum

  poučavati, učiti (drugoga); dokazati