Vježba 68.
2. Romani primo bellabant ideo, ut liberi essent, postea, ut aliis imperarent.
3. Penolopa textam vestem noctu retexuit, ut procos molestos falleret.
4. Cato sibi ipse mortem conscivit, ne Caesarem totius civitatis principem agnosceret.
5. Romani militibus, quo fortius pugnarent, praemia proponebant.
6. Vercingetorix suos hortatur, ut communis libertatis causa arma capiant.
7. Graeci a Troianis postulaverunt, ut Helenam redderent.
8. Pluto a Iove petivit, ut sibi Proserpinam, Cereris filiam, in matrimonium daret.
1. Marljivo učite da budete korisni svome narodu.
2. Hanibal pobježe iz Kartage da ne bude predan Rimljanima.
3. Senat odluči da se Kartažanima navijesti rat.
2. Rimljani ratovahu najprije zato da budu slobodni, a zatim da drugima vladaju.
3. Penolopa je noću već izatkani pokrov parala da prevari nametljive prosce.
4. Katon je sam sebi zadao smrt da ne bi priznao Cezara gospodarom cijele države.
5. Rimljani su vojnicima, da se što hrabrije bore, obećavali nagrade.
6. Vertingetoris svoje opominje da se radi zajedničke slobode late oružja.
7. Grci su od Trojanaca zahtijevali da vrate Helenu.
8. Pluton je tražio od Jupitera da mu da Prozerpinu, Cererinu kćerku, za ženu.
1. Diligenter discitote ut populo vestro utiles sitis.
2. Hanibal Carthagine fugit ne traderetur Romanis.
3. Senatus decrevit ut Carthaginiensibus bellum indiceretur.
do, dare, dedi, datum
dati; zadatiut (veznik)
1. (namjerni) da; 2. (posljedični) da, te; 3. (vremenski) kako, čim; 4. (dopusni) iako, makar; 5. (poredbeni) kako, kaoRomanus, -i, m
Rimljaninprimo (prilog)
najprijebellum, -i, n
ratideo
stoga, zatoliber, -era, -erum
slobodansum, esse, fui
bitipostea (prilog)
zatim, kasnijealius, -a, -ud
drugiimpero, 1.
zapovijedati; vladatiPenelopa, -ae, f
Penelopa, vjerna žena Odisejevatextus, 3
tkan, pleten, istkanvestis, -is, f
haljina, odijelo; pokrovnoctu (prilog)
noćuretexo, 3. texui, textum
rastkatiprocus, -i, m
prosacmolestus, 3
tegoban, dosadan, nametljivfallo, 3. fefelli, (deceptum)
varati, prevaritiCato, -onis, m
Katon, ime dvojice znamenitih Rimljana: Katona Starijega i Katona Mlađega (Utičkoga)ipse, ipsa, ipsum
sam (glavom)mors, mortis, f
smrtconscisco, 3. scivi, scitum
zadatine (negacija)
ne, da ne; (veznik) da neCaesar, -aris, m
Cezar, rimski vojskovođa i državnik; cartotus, 3
čitav, savcivitas, -atis, f
grad, državaprinceps, -cipis, m
prvak; poglavica, knezagnosco, 3. novi, nitum
priznatimiles, -litis, m
vojnikquo = ut eo (uz komparativ)
da to, da štofortis, -e
hrabar, srčanpugno, 1.
boriti sepraemium, -i, n
nagradapropono, 3. posui, positum
obećatiVercingetorix, -igis, m
Vercingetoriks, vođa Gala u ratu protiv Cezarasuus, 3
svoj, njegovhortor, 1.
opominjati, poticaticommunis, -e
zajednički, općilibertas, -atis, f
slobodacausa (ablativ u službi prijedloga s gen.)
radi, poradiarma, -orum, n
oružjecapio, 3. cepi, captum
hvatati, uzeti, osvojiti, zarobiti, obuzeti, pograbitiGraecus, -i, m
Grka, ab (prijedlog s ablativom)
od, poTroianus, -i, m
Trojanacpostulo, 1.
zahtijevati, tražitiHelena, -ae, f
Helena, ljepotica zbog koje je došlo do Trojanskog ratareddo, 3. reddidi, redditum
vratitiPluto, -onis, m
Pluton, grčki bog podzemljaIuppiter, Iovis, m
Jupiter, najviši bog kod Rimljanapeto, 3. petivi (petii), petitum
tražitiProserpina, -ae, f
Prozerpina, kraljica podzemnog svijetaCeres, -reris, f
Cerera, rimska božica poljodjelstvafilia, -ae, f
kćiin (prijedlog s akuz. i abl.)
u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protivmatrimonium, -i, n
brakin matrimonium dare
dati za ženudiligenter (prilog)
marljivo, brižljivo, brižnodisco, 3. didici, —
učiti (se), naučitipopulus, -i, m
narodvester, -stra, -strum
vašutilis, -e
koristanHannibal, -alis, m
Hanibal, glasoviti kartaški vojskovođaCarthago, -ginis, f
Kartagatrado, 3. didi, ditum
predati; pričatisenatus, -us, m
senat, rimsko državno vijećedecerno, 3. crevi, cretum
odlučitiCarthaginiensis, -is, m
Kartažaninbellum indico, 3. dixi, dictum
navijestiti rat
ISPRAVLJENE GREŠKE U PRIJEPISU:
OdgovoriIzbriši1. Do, ut des.
2. Romani primo bellabant ideo, ut liberi essent, postea, ut aliis imperarent.
3. Penolopa textam vestem noctu retexuit, ut procos molestos falleret.
4. Cato sibi ipse mortem conscivit, ne Caesarem totius civitatis principem agnosceret.
5. Romani militibus, quo fortius pugnarent, praemia proponebant.
7. Graeci a Troianis postulaverunt, ut Helenam redderent.
TOČAN PRIJEVOD:
2. Rimljani ratovahu najprije zato da budu slobodni, a zatim da drugima vladaju.
4. Katon je sam sebi zadao smrt da ne bi priznao Cezara gospodarem cijele države.
5. Rimljani su vojnicima, da se što hrabrije bore, obećavali nagrade.
8. Pluton je tražio od Jupitera da mu da Prozerpinu, Cererinu kćerku, za ženu.
2. Hanibal Carthagine fugit ne traderetur Romanis.
3. Senatus dekrevit ut Carthaginiensibus bellum indiceretur.
Hvala, ažurirano!
IzbrišiAnaliza
OdgovoriIzbriši1. Do, ut des.
1. Dajem da daš.
Do, = 1. l. jd. ind. prez. akt. gl. do, dare, dedi, datum – dati: dam, dajem
ut = (veznik) da
des. = 2. l. jd. konj. prez. akt. gl. do, dare, dedi, datum – dati: daš
2. Romani primo bellabant ideo, ut liberi essent, postea, ut aliis imperarent.
2. Rimljani ratovahu najprije zato da budu slobodni, a zatim da drugima vladaju.
Romani = N mn. im. Romanus, -i, m. – Rimljanin: Rimljani
primo = (prilog) – najprije
bellabant = 3. l. mn. impf. akt. gl. bello, 1. – ratovati: ratovahu
ideo, = (prilog) zato
ut = (veznik) da
liberi = N mn. m. prid. liber, libera, liberum – slobodan: slobodni
essent, = 3. l. mn. konj. impf. akt. gl. sum, esse, fui – biti: (da) budu
postea, = (prilog) zatim
ut = (veznik) da
aliis = Abl. mn. m. zamjeničkoga pridjeva alius, -a, -ud – drugi: drugima
imperarent. = 3. l. mn. konj. impf. akt. gl. impero, 1. – vladati: (da) vladaju